Na bračnom tržištu nedostaje 20.000 djevojaka

Iako u ukupnoj populaciji uvijek, pa i sada, ima više žena nego muškaraca, zapravo je u dobi kad se sklapaju veze i brakovi stalno nešto više mladića nego djevojaka, a u ovom trenutku rapidan pad nataliteta doveo je do toga da mladića ima gotovo 15 posto više nego djevojaka! Kako je došlo do viška potencijalnih mladoženja na bračnom tržištu, objašnjava demograf dr. Ivan Čipin, asistent na katedri demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

– Kako je broj rođene djece iz godine u godinu padao, mlađe generacije sve su malobrojnije, a veze i brakovi sklapaju se većinom tako da su mladići nekoliko godina stariji. Tako mladići iz generacije rođene između 1980.-85. godine ulaze u veze s djevojkama iz generacije 1985.-90. godine. A tada se rađalo manje djece ukupno, pa ima i manje djevojaka – objašnjava Čipin.

Zbog tog jaza između naraštaja, u ovom trenutku u dobi između 25 i 29 godina ima 159 tisuća mladića, a samo 140 tisuća djevojaka u dobi od 20 do 24 godine. Valja znati da su, jer djevojke ranije dosežu zrelost, mladići u prosjeku stariji od tri do pet godina od svojih partnerica. Za natalitet su najvažnije žene, jer one rađaju, pa se manjak žena ne može nadoknaditi, osim ako ne budemo primijenili metode već zaboravljenoga don Ante Bakovića, koji je predlagao uvoz djevojaka iz Ukrajine i drugih istočnih zemalja. Bez obzira na neobične Bakovićeve prijedloge, useljavanje zaista jest jedina metoda kojom bi se demografska katastrofa u budućnosti Hrvatske mogla ublažiti, no zasad se u Hrvatsku doseljavaju jedino Hrvati iz BiH, drugi su doseljenici jako rijetki.

Nerazmjer između spolova pojavljivao se i prije, nakon 2. svjetskog rata i nakon Domovinskog rata, no u oba slučaja pojavio se višak djevojaka jer su mladići ginuli u ratu. Višak djevojaka pojavio se i 70-ih godina 20. stoljeća, jer su tada u dob za brak došli naraštaji baby booma iz 50-ih godina. U to doba, naime, svaki novi naraštaj bio je brojniji od prethodnoga, pa se pojavio višak mlađih, odnosno – djevojaka. U Hrvatskoj su do sada najviše problema imali mladići koji ostaju na selu, kao nasljednici imanja jer djevojke odlaze raditi u grad, pa je tu bilo najviše neženja. No, sad je igra brojki dovela do toga da bi problema mogli imati i ostali mladići...

Ne rađa svaka peta žena

Kad je riječ o demografskoj obnovi Hrvatske, važno je znati i da u naraštajima žena rođenih pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća samo njih od pet do šest posto nije rađalo. A sada je čak 20 posto žena u dobi od oko 40 godina – svaka peta, dakle – koje do sada nisu rodile i mali su izgledi da će se na rađanje odlučiti sada. Prve žrtve na planu demografske obnove sada kosi i ekonomska kriza. Zbog neimaštine, nesigurnosti radnih mjesta i teškog puta do vlastita stana ove će godine broj brakova u Hrvatskoj prvi put pasti ispod 20 tisuća!

Kao da je baš sve protiv opstanka Hrvata: desetljetna iseljavanja u povijesti, dugogodišnji pad nataliteta, rat, antiobiteljska klima u društvu u kojem nema puno socijalne sigurnosti i, na kraju, ekonomska kriza kojoj se ne vidi kraja i – višak mladića u generacijama koje upravo ulaze u dob za osnivanje obitelji. K tome, broj žena koje ne rađaju popeo se na petinu, a one koje rađaju ostaju najčešće samo na jednom ili dva djeteta. Prognoze demografa zato mogu biti samo pesimistične.

– Vrlo brzo u Hrvatskoj će se rađati najviše 30 tisuća djece na godinu, dok se 1980-ih godina rađalo 60 tisuća – kaže Čipin. Brojke su tu neumoljive: u sadašnjim naraštajima između 35 i 39 godina, primjerice, ima 300 tisuća ljudi, dok je u naraštajima djece do pet godina njih samo – 210 tisuća. Aktualna kriza utjecala je na drastičan pad broja brakova u samo jednoj godini, pa je u prvih osam mjeseci ove godine čak 20 posto parova manje reklo “da” nego u 2009. godini! Kad se u svjetlu takvih podataka gleda budućnost Hrvatske, pa i ometanje normalnog životnog puta današnjih naraštaja, svaka druga tema u fokusu hrvatskih vlasti osim ekonomije nalikuje pomalo na nacionalnu izdaju. Hoće li Hrvatsku u budućnosti nastanjivati ljudi koji nisu mogli zasnovati obitelj zbog ekonomske krize, zato što poslodavci nesmetano i dalje zapošljavaju uglavnom na određeno vrijeme, što mnogi u strahu od otkaza ne rađaju djecu?

Kriza povećala i broj razvoda

Gospodarska je kriza uzela danak i na stabilnosti postojećih brakova jer su se, otkako je kriza počela, brakovi više raspadali pa je broj razvoda sa 4400 iz 2000. godine narastao na više od pet tisuća prošle godine. Svađe oko financija, koje razaraju labilnije brakove, ipak neće utjecati na popularnost i trajnost braka u Hrvatskoj. U nas se razvede tek svaki peti brak, dok se u nekim zapadnim zemljama, poput Njemačke, Švicarske, raspadne od 50 do čak 60 posto brakova. U nas brak ipak traje prosječno 14 godina i očito se raspada tek nakon što djeca dorastu do srednje škole. Dr. Čipin očekuje da će i u nas rasti broj izvanbračnih zajednica, koje su do sada činile tek pet posto ukupnog broja životnih zajednica, a u Danskoj, Finskoj ili Švedskoj kohabitacije čine oko 50 posto zajednica te 30 posto u Austriji i Njemačkoj. Više podataka o tome dobit ćemo na proljetnom popisu stanovništva.

– Brak u Hrvatskoj nije izgubio na popularnosti, istraživanja pokazuju da 85 do 90 posto ispitanika brak ne smatra zastarjelom institucijom – kaže dr. Čipin. Ipak, prema sadašnjim trendovima, oko 30 posto muškaraca i 20 posto žena neće ući u formalni brak.

Ukratko: Demografi upozoravaju na sve crnje brojke, zbog pada nataliteta u 1990-im godinama, sad se javio i višak mladića u dobi za brak