Hrvatska je ovoga ljeta premašila broj zaposlenih iz pretpandemijske 2019. godine za oko šest tisuća, no na burzi je i dalje oko deset tisuća nezaposlenih više nego u ljeto 2019. godine.
Struktura nezaposlenih nije se bitnije promijenila, a nije ni potražnja te se prema oglasima na državnoj burzi i dalje najviše traže radnici na kratkotrajnim poslovima u sezoni, u ugostiteljstvu ili trgovini.
Posao u obrazovanju
Kako je pred vratima početak školske godine, odmah za njima velika je potražnja za raznim kadrovima u obrazovanju, od suradnika u nastavi, preko odgojitelja te nastavnika i profesora raznih profila. Trenutačno je na burzi aktivno gotovo 700 oglasa putem kojih se traži nekoliko tisuća osoba koje će raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Potražnja za tim kadrom ne čudi i zbog toga što je krajem lipnja isteklo nekoliko tisuća ugovora o radu na određeno, nakon čega se 3500 kratkotrajno zaposlenih prosvjetara prijavilo na burzu. Kod pojedinačnih zanimanja uobičajeno je velika potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima, vozačima, bravarima i brojnim drugim građevinskim radnicima.
Građevina danas zapošljava 15 tisuća radnika više nego 2019. godine, a od jačih grana izdvaja se i IT sektor s komunikacijama gdje je zaposleno oko šest tisuća osoba više nego u srpnju 2019. Snažnije povećanje zaposlenosti prisutno je i u obrazovanju (oko tri tisuće više) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (4,5 tisuće više) što puno govori i o organizaciji rada u tim, većim dijelom državnim sektorima, koji konstantno rastu iako se smanjuje broj stanovnika, a pogotovo mlađih naraštaja.
Manjak radnika na domaćem tržištu popunjava se uvozom radne snage, no naglasak bi mogao biti stavljen i na neaktivno stanovništvo (ljude koji nisu u obrazovanju, ne rade i nisu u mirovini) koje svojim brojem nadmašuje broj službeno nezaposlenih.
Analitičar Instituta za javne financije Slavko Bezeredi na osnovi podataka iz sustava poreza i socijalnih naknada za Hrvatsku i Sloveniju izračunao je da je 2017. godine Hrvatska imala 363 tisuće nezaposlenih ili neaktivnih osoba u radnoj dobi od 18 do 60 godina za žene, odnosno 65 godina za muškarce.
U Sloveniji je takvih bilo 84 tisuće. U znanstvenom radu o isplativosti rada objavljenom u Reviji za socijalnu politiku Bezeredi je izračunao da Hrvatska ima velik krug ljudi koji nemaju poticaj da se zaposle jer bi zbog smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada i povećanja poreznih obaveza izgubili od trećine pa i do polovice bruto plaće ostvarene na novom poslu.
Poticaj za rad
Ta participacijska porezna stopa, odnosno udio izgubljenog dohotka, u Hrvatskoj iznosi prosječnih 31 posto, no u Sloveniji je ta stopa 43 posto. S brojem maloljetne djece u kućanstvima raste i potencijalni gubitak.
Bezeredi sugerira da bi Hrvatska trebala po uzoru na neke zemlje osmisliti naknade za zaposlenje u sustavu socijalne skrbi, koje bi dobivali obitelji ili pojedinci pod uvjetom da rade. Među neaktivnima bilo je, primjerice, 33 tisuće osoba s troje i više djece, za razliku od Slovenije gdje je takvih bilo oko pet tisuća.
VIDEO Prosječna plaća u Zagrebu porasla je više od 1100 kuna!
Zato što mladi koji završe bilo kakav zanat ili višu školu ne žele biti konobari i bauštelci već nešto više od toga. I to je legitimno. A oni koji su fizički radnici za isti posao mogu mnogo bolje zaraditi vani.