'Na čelu EU radit ćemo i hodogram 10 idućih godina za susjedstvo'

Predsjedanje Hrvatske Vijećem EU politička je šansa za pozicioniranje i jačanje hrvatske uloge u Europi te za još veće senzibiliziranje hrvatske javnosti da je RH dio te Europe. Kazao je to premijer Andrej Plenković na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo”, održanoj jučer u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici na temu prilika i izazova hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici iduće godine.

Stalne koristi od članstva

– Mi smo dio toga i oni koji sudjeluju u odlučivanju. Mi djelujemo kao akter i cijeli smisao tog što radimo ima jednu koherentnu viziju jačanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske. Svi iskusni kolege bez puno dilema reći će da naš vanjskopolitički položaj nikad nije bio utjecajniji nego danas – rekao je premijer.

Na primjedbu Večernjakove novinarke Sandre Veljković koja je na konferenciji s premijerom razgovarala u formi “jedan na jedan” kako je Hrvatska do predsjedanja došla čistom rotacijom, nešto prije zbog pomicanja nakon referendumske odluke o Brexitu, premijer je uzvratio kako se na to može gledati i tehnički kao na rutinsku rotaciju, ali i “u širem kontekstu vanjsko-političkog pozicioniranja Hrvatske za vrijeme ove Vlade”.

– Ova je Vlada izlobirala da Marija Pejčinović Burić bude glavna tajnica Vijeća Europe. To nije bila nikakva rotacija ni rutina niti su joj davane šanse da će uspjeti – rekao je Plenković.

Premijer ističe da i samo članstvo u EU Hrvatskoj konstantno donosi koristi, no kaže kako se te koristi ne uočavaju zbog loše medijske pokrivenosti europskih tema.

– Bio sam u Saboru pet sati u srijedu popodne, razgovarao sa saborskim zastupnicima – što radim nakon svakog Europskog vijeća da senzibiliziram kolege za ono što je relevantno na najvišoj razini. Medijski eho je škrt, nikakav – rekao je Plenković.

Premijer ističe da je Vlada učinila puno kako bi senzibilizirala ljude za teme EU, no to je, kaže, teško ako tema nije multiplicirana kroz medije.

Kad je riječ o prioritetima hrvatskog predsjedanja, premijer pojašnjava kako većina članica EU za svog predsjedanja izbjegava stavljati na dnevni red teme koje su joj od najveće važnosti, što je u slučaju Hrvatske ulazak u Schengen.

Hrvatska, ističe Plenković, tijekom svog predsjedanja pred sobom ima tri velike teme - Brexit, proračun EU za idućih sedam godina te sastanak na vrhu s državama zapadnog Balkana koji će se održati u Zagrebu u svibnju, kada će se pokušati napraviti hodogram za 10 godina za najbliže susjedstvo.

Francuska ima problem

– Hrvatska otvara teme BiH, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, perspektive onih država o kojima znamo više nego drugi – rekao je Plenković, koji dobro poznavanje tema u istočnom susjedstvu smatra prednošću Hrvatske u ovom predsjedanju.

Premijer je pojasnio i svoju kritiku francuske blokade otvaranja pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koju je nedavno iznio na zagrebačkom izbornom kongresu Europske pučke stranke. Plenković i dalje ističe da je odluka o neotvaranju pregovora zbog francuskog stava da proces proširenja treba reformirati kako bi se omogućila reverzibilnost, odnosno ponovno otvaranje već zatvorenih poglavlja bila pogrešna.

– Namjerno sam išao u tu svojevrsnu političku pedagogiju, kako to zovu Francuzi, ne bismo li se malo više senzibilizirali – kazao je Plenković.

Iako Francuzi traže konkretne izmjene u metodologiji proširenja, Plenković smatra da Francuska zapravo ima problem s proširenjem EU uopće jer njezini politički lideri smatraju da EU već i s ovim brojem članica ne funkcionira onako kako su zamislili njezini utemeljitelji.

Ponovio je, međutim, ocjenu kako je nedonošenje odluke o otvaranju pregovora u listopadu loše, jer je uvjeren da EU time šalje izrazito lošu poruku zemljama na jugoistoku Europe.

– Lideri i narodi žele znati imaju li europsku perspektivu ili nemaju – istaknuo je Plenković.

Premijer ističe i da Hrvatska na europskim forumima otvara temu Bosne i Hercegovine, pri čemu naglašava pitanje prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u susjednoj državi.

Činjenica da je riječ o zemljama i temama, odnosno dosjeima koje Hrvatska bolje poznaje od drugih po Plenkoviću je prednost uoči predsjedanja EU.

– Onaj tko pozna neke dosjee bolje nego drugi, ima šansu među liderima. To je naša prednost – dodao je.

Ekologija i digitalizacija

Jedna od gorućih tema koju će Hrvatska morati moderirati u okviru predsjedanja je Brexit, odnosno pregovori o sporazumnom izlasku Velike Britanije iz Unije.

Premijer Plenković upozorava da je riječ o izlasku jednog od najvećih kontributora europskog proračuna, zbog čega se razgovara o potrebi smanjenja ukupnog proračuna EU. Pritom se otvaraju novi prioriteti, poput ekologije i zaštite okoliša te digitalizacije, a pritisak je na smanjenju kohezijske politike. Budući da je Hrvatska najmlađa članica EU te je kohezijske fondove počela koristiti znatno kasnije od ostalih zemalja, u skupini “Prijatelja kohezije” borimo se za ostanak tih sredstava na razini na kojoj su u okviru financijske perspektive na izmaku. Da je ostanak tih sredstava na istoj razini ključan za Hrvatsku, tijekom čijeg će se predsjedanja donositi i okviri za novu sedmogodišnju financijsku perspektivu, Plenković je i jučer istaknuo.

– 80 posto europskih sredstava dolazi od 10 posto najrazvijenijih članica. Mi smo među ovima ostalima, Hrvatska s europskim fondovima i bez njih ne bi bila ista u ekonomskom smislu – istaknuo je premijer, podcrtavajući tako činjenicu da se velika većina kapitalnih investicija u Hrvatskoj zapravo financira iz europskih fondova. Plenković pritom upozorava da je jedino Grad Zagreb po indeksaciji iznad prosjeka EU, dok su i najrazvijenije hrvatske županije ispod tog prosjeka. Naglašava da nijedna druga članica nema recentno nasljeđe ratnih šteta poput Hrvatske, zbog čega je Hrvatska morala sustizati svoje susjede koji su u EU ušli i kohezijska sredstva koristili godinama prije.

Među pitanjima na koja je odgovarao Plenković bilo je i ono vezano uz stavove Hrvatske oko toga treba li kršenje vladavine prava predstavljati temelj za uskraćivanje financiranja. Premijer naglašava da je tu potreban oprez i dogovor oko kriterija što zapravo predstavlja kršenje vladavine prava, kako se ne bi dogodilo da netko arbitrarno odlučuje o kažnjavanju članica.

Na pitanje predstavlja li slovensko ponašanje u arbitraži s Hrvatskom kršenje vladavine prava, odgovorio je da je “to toliko očito da ne zna što bi kazao”. Dodao je da su Slovenci, osim vladavine prava, kršili i neke uzuse te da, kad bi se to dogodilo u nekoj trgovačkoj arbitraži, ni sudac ni agentica ne bi vidjeli suda do kraja života.

– Razumijete me? To je ta vrsta pogreške. Ne smije doći do komplota agenta i suca. Oni žive u dvije različite galaksije. To je bit – ocijenio je premijer.

Kada je riječ o postupanju Hrvatske prema migrantima koji iz BiH pokušavaju prodrijeti na područje EU, Plenković naglašava da je Hrvatska, umjesto da digne žilet-žicu na granici, odabrala opciju jačanja policije.

Premijer podsjeća na to da je granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom veća nego ona između Finske i Rusije.

– To je golem prostor koji trebamo štititi. Naša je politika bila: ako mi dignemo žicu na granici s BiH, ne samo između susjedne države već i između Hrvata u Hrvatskoj i BiH, ja se neću dobro osjećati – rekao je Plenković.