Na današnji dan, prije 22 godine, Republika Hrvatska ponovno je ostvarila puni suverenitet nad svojom najjužnijom, kopnenom točkom. Iako je mali poluotok na samom jugu Hrvatske dug samo 2,5 kilometra, a površina mu je tek oko jedan četvorni kilometar, njegovo vraćanje u okrilje Hrvatske imalo je veliko povijesno značenje, jer to je od doba Napoleona, preko Austro-Ugarske te Prvog i Drugog svjetskog rata, bila važna vojna, strateška točka. Nakon što su tadašnji ministri vanjskih poslova Hrvatske i Jugoslavije, Tonino Picula i Goran Svilanović, na graničnom prijelazu Konfin potpisali Sporazum između Hrvatske i Jugoslavije o privremenom režimu na južnoj granici, 15. prosinca 2002. UN-ovi promatrači počeli su napuštati poluotok Prevlaku, na koji su snage UNPROFOR-a došle nakon što su u Domovinskom ratu oslobođene Konavle. Nakon spuštanja zastave UN-a, što je označilo kraj njihove desetogodišnje misije, točno u podne, hrvatska se trobojnica zavijorila na glavnoj porti, te na još tri mjesta na Prevlaci – na zgradi zapovjedništva misije te na kuli i na svjetioniku.
Službena primopredaja Prevlake predstavniku hrvatske Vlade, Tomislavu Vidoševiću, koju je obavio zapovjednik UNMOP-a, brigadir Rodolfo Mujica, uslijedila je pet dana nakon potpisivanja protokola o privremenom režimu, koji je bio temelj budućih pregovora o trajnom rješenju granice na moru. „Hrvatski je jug danas teritorijalno zaokružen. U ovom trenutku prisjećam se žrtve dubrovačkih i konavoskih branitelja, iskazujući im zahvalnost, kao i strpljivim ljudima koji žive na ovom području“, rekao je tadašnji hrvatski premijer, Ivica Račan. Obilazeći poluotok, tvrđavu na rtu Oštra, svjetionik te tunele iskopane unutar poluotoka, istaknuo je kako je Prevlaka, od sporne točke, postala mjesto suradnje.
Tog je dana Račan najavio razminiranje Prevlake te je ponovio svoje obećanje da će zemlja konačno biti vraćena svojim vlasnicima, što je dalo novu nadu stanovnicima sela Vitaljine, koji su većinskim dijelom vlasnici zemlje na Prevlaci, no samo na papiru, jer se njom ne mogu koristiti. Naime, problemi vlasnika zemljišta na tom poluotoku počeli su još za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada se civilima zabranio pristup na Prevlaku. Nakon što lokalno stanovništvu 1917. godine nije pristalo na prodaju zemlje Austro-Ugarskoj, vojska im je oduzela zemljišta, a agonija Vitaljana nastavila se i nakon rata, jer im niti vojska Kraljevine SHS nije dozvoljavala korištenje zemljišta na Prevlaci, na koje su, iako ga nisu mogli obrađivati, ipak morali plaćati porez. U Drugom svjetskom ratu talijanska vojska nastavlja praksu, no Vitaljanima se bar počela isplaćivati naknada. Stanovnici tog kraja svoju su zemlju mogli ponovo obrađivati tek 1943., za vrijeme njemačke okupacije. No, njihova sreća ipak nije dugo potrajala, jer Prevlaka je 1955. godine, kao vojno područje, bila zatvorena za civile te vlasnici na svoju zemlju na tom malom poluotoku od tada, pa do 2002., nogom nisu kročili.
No, imovinski-pravni odnosi između države i privatnih vlasnika još se uvijek nisu razmrsili, a iako je već više od dva desetljeća demilitarizirana, Prevlaka je i dalje predmet spora između Hrvatske i Crne Gore. Protokolom o privremenom graničnom režimu Hrvatska ima kopneni dio poluotoka i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka proglašen "ničijim morem", a taj je status zadržan sve do danas. Prema riječima ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, hrvatski je stav da za kopneni dio granice postoji dogovor, no pitanje razgraničenja na moru još je uvijek otvoreno. Prije 16 godina vlade Hrvatske i Crne Gore krenule su s pronalaženjem trajnog rješenja pitanja Prevlake, no do cilja još nisu stigle, a zajedničke komisije za razgraničenje nisu se, kako je izvijestio Radio Slobodna Europa, sastajale sada već punih devet godina, od posljednjeg sastanka 2015.
>>FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski stadioni izgledati za 100 godina. Ovo su rezultati>>
Je, Prevlaka je tada vraćena pod suverenitet Hrvatske, zatim je 1998/99 dogovarano da je Prevlaka isključivo Hrvatska i da Crna Gora nema interesa za istu te je Đukanović trebao doći u Zagreb da to u dogovori i ozakonir sa Tuđmanom ozakoni, međutim Tuđman je umro, a onda na vlast dolazi drug Račan koji sklapa veleizdajnički Sporazum za Prevlaku radi kojeg smo i danas na međunarodnoj arbitraži !