Prije tri godine ove ideje, o kojima sada raspravljaju šefovi država i vlada članica Europske unije, bile bi osuđene kao radikalne i desničarske, ali danas te ideje podržava sve više i više ljudi, izjavio je jučer austrijski kancelar Sebastian Kurz po završetku neslužbenog summita u Salzburgu, na kojemu su dogovoreni daljnji koraci u smjeru zaustavljanja ilegalnih migranata na mjestima izvan Europe odakle isplovljavaju prema EU.
Zaokret u pristupu rješavanju migrantske krize, koji se vidio već na posljednjem formalnom sastanku Europskog vijeća krajem lipnja, tako je potvrđen i nastavljen i na neformalnom summitu preksinoć i jučer u Austriji, koja trenutno predsjeda Vijećem EU.
“Promijenite ponašanje”
Kurz je pred novinarima po završetku summita objasnio da ponašanje nevladinih udruga i drugih koji su u operaciji spašavanja ilegalnih migranata na Sredozemnom moru treba biti “potpuno promijenjeno”.
– Ta promjena može biti inicirana samo u suradnji sa snažnim partnerima u sjevernoj Africi, snažnim i učinkovitim zemljama kao što je Egipat, kako bi se operacije spašavanja mogle provoditi u teritorijalnim vodama tih zemalja ili, idealno, kako brodovi s ilegalnim migrantima uopće ne bi isplovljavali iz tih zemalja – rekao je austrijski kancelar.
Kurz i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk već su se u nedjelju u Kairu susreli s egipatskim predsjednikom Abdel-Fattahom al-Sisijem, a Tusk će se s egipatskim vladarom susresti ponovo u nedjelju kako bi sada, kad za taj pristup ima podršku cijelog Europskog vijeća, dogovorio daljnje korake. EU, drugim riječima, traži u svom neposrednom susjedstvu vladare čvrste ruke koji će zaustavljati migrante svim sredstvima.
S takvom novošću, Kurzova opaska da bi to prije tri godine bilo kritizirano kao radikalno rješenje za problem nelegalnih migracija sasvim je točna. Ali danas se to događa. Druga velika ideja o kojoj su raspravljali lideri 28 država članica EU u Salzburgu je formiranje europske granične i obalne straže s 10.000 pripadnika, naoružanih i spremnih za čuvanje vanjskih granica Unije od 2020. godine.
– Podržavam taj prijedlog, premda dio država članica želi da se prije usvajanja razjasni koliko to utječe na suverena prava država u čuvanju svojih granica. Nadam se da ćemo do kraja ove godine usvojiti taj prijedlog – rekao je kancelar Kurz.
– Ne slažu se svi oko svih detalja tog Komisijinog prijedloga, ali postoji temeljni konsenzus. Optimističniji sam nego što sam do jučer bio. Vjerujem da odluka može biti usvojena do kraja austrijskog predsjedanja – rekao je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Pitanje suvereniteta svodi se na to da dio država članica, poput Mađarske, ali i Grčke i Italije, ne želi prenijeti na EU dragocjene nacionalne ovlasti u čuvanju granica, odnosno ne žele da im stranci dolaze čuvati granice, možda čak i nepozvani (premda bi u normalnim okolnostima morali imati poziv države članice o kojoj je riječ).
Pozitivna uloga Hrvatske
Hrvatski premijer Andrej Plenković novinarima je u Salzburgu rekao da ne vidi potrebu da europska granična straža pomaže hrvatskim graničnim policajcima, kojih ima dovoljno i koji dobro čuvaju hrvatsku granicu. No, Hrvatska vidi potrebu i zalaže se da europska granična straža čuva tu granicu s druge strane, na način da pomaže državama izvan EU u hrvatskom susjedstvu, čije su granične policije slabije kapacitirane od hrvatske.
Migranti se iskrcali u Španjolskoj
– Mi želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice ovih zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku – rekao je premijer Plenković.
Nešto od toga već se jučer počelo događati: europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos i ministar unutarnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović parafirali su jučer u Beogradu sporazum koji će omogućiti slanje timova Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u Srbiju. To je treći takav sporazum koji je Komisija uime EU-a sklopila sa zemljama na Balkanu.
Prvi je bio s Albanijom, a drugi s Makedonijom. To je scenarij za koji hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović lobira već mjesecima jer je Hrvatskoj u interesu da Frontex pomaže slabije kapacitiranim graničnim službama zemalja u našem jugoistočnom susjedstvu. Hrvatskoj je također u interesu da Srbija, BiH i Crna Gora usklade svoje vizne režime s EU kako se ne bi događalo da ekonomski migranti dolijeću do Beograda ili Sarajeva, jer im za to ne trebaju vize, pa nastave dalje ilegalno prema Hrvatskoj i EU, za koje im trebaju vize i zbog toga pokušavaju ući kao neregularni migranti.
– Svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske koja sa šest i pol tisuća policajaca čuva granicu i sprečava nezakonite migracije – rekao je premijer Plenković u Salzburgu.
>> Pogledajte akciju hvatanja migranata iz "ptičje" perspektive
niti za boga nikakav frontex....to su sve ološ koji bi se naparazitirao državama na grbaču a imigrante bi puštali po nalogu svojih gospodara.....granicu svaki dan čuva 10 000 mađarskih heroja...inače bi zlo odavno eskaliralo