U svjetlu aktualnih najava o mogućem uvođenju obvezne jednomjesečne vojne obuke i rasprava o tome treba li odmrznuti služenje vojnog roka ili ne, zanimljivo je pogledati kako u tom smislu trenutačno stoje stvari drugdje u Europi. Informacije o obaveznom vojnom roku u Europskoj uniji i NATO savezu zasipaju nas sa svih strana, a entropija teme samo raste. Činjenice govore da od 40 europskih zemalja koje imaju oružane snage, njih 16 ima neki oblik služenja vojnog roka, dok među nekadašnjim republikama bivše Jugoslavije nijedna država nema obavezno služenje vojske.
Vojni rok je obvezan u zemljama poput Švedske, Finske i Norveške na sjeveru preko Rusije, Ukrajine i Bjelorusije na istoku do Grčke i Turske na jugu Europe, dok ostatak Europe ima profesionalnu vojsku.
- Prije desetak godina nije bilo naznaka da bi moglo doći do tako velikog sukoba u Europi. Međutim, da bi se podigla razina opreza, morate imati jasnu prijetnju, a politika je ta koja treba odgovoriti imamo li, primjerice, mi tu vrstu prijetnje. Grčka i Turska su u stalnoj i latentnoj napetosti zbog Cipra i zato te zemlje imaju obvezan vojni rok, dok ostale članice NATO saveza većinom imaju profesionalnu vojsku – kaže bivši ministar obrane Ante Kotromanović.
Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se ozbiljno govori o vojnom roku. Zbog aktualnih događanja u svijetu sve je više zemalja koje razmišljaju o uvođenju vojne obveze. Ukrajina bukti, u sukobu na Bliskom istoku sudjeluje sve više država, ulaganja u naoružanje rastu, svi govore o ratu. Iz Finske, Švedske, Njemačke i Češke stižu vijesti da se zbog snažnog naoružavanja Rusije i sve većeg pesimizma oko ishoda rata u Ukrajini te zemlje pripremaju za mogući veliki rat u Europi, naoružavaju i pripremaju za obranu.
- Nije lako živjeti u susjedstvu jedne velike Rusije, vidjeli smo za što je sve ta zemlja sposobna. Finska i Rusija imaju i povijest sukoba neposredno pred početak Drugog svjetskog rata i Finci znaju realnu snagu ruske države, a pogotovo u svjetlu rata u Ukrajini razumljiv je strah i oprez skandinavskih zemalja prema Putinovoj politici i onome što se bi eventualno moglo dogoditi, a to je proširivanje sukoba na te zemlje. Jednostavno, zemlje koje imaju neposrednu ugrozu teritorija moraju drugačije promišljati – ističe Kotromanović.
POVEZANI ČLANCI:
Najveći broj članica EU ima profesionalnu vojsku. Jedini pravi izuzetak u tom dijelu Europe predstavljaju Švicarska i Austrija, zemlje na koje se često pozivaju zagovornici vraćanja vojnog roka i gdje je vojni rok obvezan, ali je moguć prigovor savjesti. U svjetlu aktualnih prijepora zanimljivi su i primjeri Švedske, Litve i Gruzije koje su najprije ukinule, a zatim vratile vojnu obvezu.
- Vrlo su različiti pristupi. Švicarska ima specifičan sustav u kojem svi vojni obveznici moraju izvršiti vojnu obvezu. Švedska je vratila vojni rok, Njemačka o tome razmišlja, tako da vojni rok ne vraćaju samo zemlje istočne Europe, nego i neke na zapadu. Opcije su vrlo različite, ali uglavnom se sve svodi na nekoliko temeljnih sadržaja koji su jedinstveni za sve, a to su temeljna vojna obuka, obuka pojedinca i obuka postrojbe, uz specijalističku obuku koju uglavnom polaze profesionalci koji nakon odsluženja vojnog roka ostaju raditi u vojnim postrojbama – objašnjava vojni analitičar Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu u Velikoj Gorici.
Zanimljiv je primjer SAD-a, zemlje koja je danas uzor mnogim članicama NATO-a. Amerikanci imaju Nacionalnu gardu koja koja služi državama u vojnom i civilnom kontekstu. Njezini pripadnici mogu biti mobilizirani za službu u skladu s potrebama države ili federalne vlade, a mobilizacija uključuje pozivanje gardijskih postrojbi ili gardijskih rezervi u službu kako bi odgovorile na specifične izazove ili zadatke. Primjerice, pilot civilne avio-kompanije koji je i pripadnik Nacionalne garde bit će pozivan na vojne vježbe i za to biti plaćen, a u slučaju generalne ugroze zemlje, poput terorističkog napada od 11. rujna 2001., bit će mobiliziran u službu. Možemo li što naučiti od uspješnih?
- Nacionalna garda SAD-a ima dvostruku ulogu, kako na državnoj razini pod kontrolom guvernera, tako i na federalnoj razini kada je aktivirana od strane predsjednika SAD-a. Nacionalna garda SAD-a ima složenu strukturu koja uključuje aktivni sastav (Active Guard and Reserve - AGR) i pričuvni sastav (Traditional Guard and Reserve - TGR). Ukupno, Nacionalna garda igra ključnu ulogu u američkom vojnom sustavu pružajući fleksibilnost i podršku u različitim situacijama, bilo na državnoj, federalnoj ili međunarodnoj razini - kaže neovisni analitičar i stručnjak za nacionalnu sigurnost Zoran Grgić, napominjući ipak kako su SAD najveća sila u svijetu i kako bi bilo skupo u potpunosti kopirati njihov sustav aktivne i pričuvne vojske.
>> VIDEO Filmska potjera u Zagrebu: Kombijem s migrantima jurcao po gradu, zabio se u policijsku blokadu
Rusi su krivi za ovu ratnu tjeskobu u Europi. Oni su ti koji već ratuju s jednom europskom zemljom - Ukrajinom.