Hoćemo li uskoro u Jadranskome moru vidjeti šumu naftnih platformi? Takvo što uništilo bi život ne samo u Jadranu nego i na njegovoj obali. Naime, Komisija za zaštitu okoliša Gornjeg doma talijanskog parlamenta usvojila je zaključak kojim se traži ukidanje dijela zakona, usvojenoga u kolovozu 2012. godine, a kojim se dopuštaju bušenja u Jadranu, na više od 12 milja od obale, zbog traganja za naftom. Istražna bušenja izazvala su negativne reakcije svih talijanskih ekoloških organizacija, ali i ostalih zemalja jadranske regije, ali iz Hrvatske nije bilo reakcija. Iako su političari u bivšoj talijanskoj vladi premijera Marija Montija predložili davanje čak 70 koncesija za istražna bušenja jadranskog dna, sada su se izjasnili protiv takve ekološke opasnosti. To više što stručnjaci govore kako nafta, koja se nalazi u jadranskom podmorju, nije dovoljno kvalitetna za eksploataciju.
Iz Komisije negiraju da je ukidanje vezano uz ideološku borbu, već kažu da su stručnjaci potvrdili opasnost ne samo za more već i za obalu.
– Talijanske i inozemne naftne kompanije imaju interesa za istražna bušenja jer i na tome mogu zaraditi – istaknuo je potpredsjednik Komisije Aldo Di Biagio.
No, za morski ekosustav nije štetna samo eksploatacija nafte već i samo istraživanje dna. Naime, za otkrivanje postojanja podmorskih rezervi ugljikovodika upotrebljava se seizmološki sistem istrage, tzv. tehnika air-gun. To je zapravo eksplozija komprimiranog zraka od koje se stvaraju reflektirani valovi na osnovi kojih se određuje postojanje nalazišta.
Jedinstven zakon
Upravo te eksplozije povezane su s fenomenom nasukavanja morskih sisavaca. Crpljenje nafte stvara eroziju obale, koja se spušta i mijenja se cijeli sustav. Tehnologije koje se upotrebljavaju ugrožavaju i pitku vodu uz obalu. Sve ovo povećava i opasnost od curenja nafte u more ili ispuštanja štetnih materijala iz postrojenja.
– Jadran je zapravo veliko jezero i sve nesreće jako bi se odrazile i na obalu. Na primjer, izlijevanje nafte imalo bi nesagledive posljedice. Talijanska je obala pjeskovita i nafta na njoj ostala bi najmanje idućih 50 godina. Ali osim prirodne vrijednosti obale, ona je bitna i za stanovnike koji žive od turizma i ribolova. Stoga bi sve države jadranske regije trebale usuglasiti zakone vezane za korištenja Jadrana. Jer, talijanski zakon o istraživanju nafte odnosi se i na Hrvatsku ako prouzroči nesreću. Nafta ne bi išla samo prema jednoj obali – upozorava Di Biagio i nastavlja:
– Predstavnici svih talijanskih regija, pa i drugih jadranskih država, iznijeli su svoja stajališta o talijanskom zakonu. Nedostajala je samo Hrvatska, a ona bi upravo trebala biti najzainteresiranija za zaštitu okoliša. To što se Hrvatska nije odazvala na naše pozive malo me iznenađuje – kaže talijanski parlamentarac koji ima i hrvatsku putovnicu.
Sad je najbitnije napraviti ozbiljnu analizu svake intervencije i stvarati projekte na osnovi odnosa između troškova i korisnosti. Naime, prostor koji bi bio obuhvaćen učincima naftnih bušotina živi uglavnom od turizma. Ribarenje i kultura ribarenja također je važna aktivnost za obalno stanovništvo. Dakle, trebalo bi usporediti što se dobiva, a što gubi naftnim bušotinama. Takva analiza, kaže naš sugovornik, nije načinjena. Ne zna se kakvo je mišljenje stanovnika koji žive s Jadranom i od Jadrana.
Naftne kompanije, čiji su interesi veliki, glasne su u iznošenju svojih stajališta. Trenutačno u Jadranu im devet platformi za crpljenje nafte. Ali, ako zakon o koncesijama bude prihvaćen, niknut će još 70 platformi. To je zastrašujući scenarij. Koliko će tada biti cijevi, željeza i raznog materijala u Jadranu... Ako samo pokoja litra neke štetne tvari iscuri slučajno iz neke cijevi, šteta će biti neprocjenjiva.
Senzibilizirati javnost
– Političari, kao i institucije na svim razinama, u Italiji, ali i u Hrvatskoj, imaju zadaću, ali i obvezu, djelovati zajedno za opće dobro i kroz zakone koji moraju biti precizni i učinkoviti. Važno je i da se, pa i u Hrvatskoj, senzibilizira javnost, dakle da bude informirana o pitanju koje bi moglo ugroziti prirodno bogatstvo kakvo je Jadransko more – zaključio je Aldo Di Biagio.
>> Ponovo eksplodirala platforma kod SAD-a! Prijeti li katastrofa?