Najava novog rebalansa odmah nakon što su završili lokalni izbori nije veliko iznenađenje. Ministar financija Slavko Linić još nije otkrio u kojem će mjesecu ponovo “izmiješati karte” jer se čeka rezultat turističke sezone, ali vrlo vjerojatno da dulje od rujna neće čekati. Iz sadašnje perspektive proračun, kaže ministar, visi na zdravstvu jer se otegnula nagodba s farmaceutima i još nije pronađen model koji bi zadovoljio i državu i trgovce lijekovima. Linić je očekivao da će se u zamjenu za gotovinu farmaceuti odreći kamata i dijela potraživanja, ali nagodba ne ide kako je zamišljeno.
Bolesno zdravstvo
Plaćanje pet milijardi kuna zdravstvenih dugova posljednja je nedostajuća karika u Linićevu nametanju financijske discipline i svođenju rokova plaćanja na 30, odnosno 60 dana, u koje se mora uklopiti i kronično bolestan zdravstveni sustav. Neovisno o starim obvezama, Linić kaže da zdravstvo i sada mjesečno proizvodi od 70 do 80 milijuna kuna minusa, čime će se, nakon povratka s izborne avanture, zacijelo morati pozabaviti ministar zdravlja R. Ostojić. Posljednji poznati podaci govore da se proračun puni sporije nego lani, i to 3-4 posto, dok su u isto vrijeme troškovi veći od lanjskih također 3-4 posto. Taj disbalans nije uspio riješiti ni ožujski rebalans proračuna, a sudeći prema ostvarenju realnog sektora i potrošnji u drugom kvartalu, razlika bi se mogla samo povećavati. S fiskalne je strane jedina ovogodišnja svijetla točka fiskalizacija jer je donijela znatno povećanje prijavljenih prihoda – u prvom naletu oko 2,5 milijarde kuna – no pitanje je koliko će dugo taj kapital ostati u legalnim tijekovima.
Ugostiteljima je država išla naruku smanjenjem stope PDV-a na 10 posto pa se ta branša ne bi smjela žaliti na nametanje discipline, no drugi sektori nisu imali takav stimulans. Proračun za 2014. neće se više prekrajati do sredine prosinca kao do sada jer već ovog ljeta put Bruxellesa moraju ići osnovni elementi državne potrošnje. Od Vlade se očekuje da se uklopi u proklamiranu politiku štednje i za 2014. pripremi budžet koji će donijeti znatno smanjenje fiskalnog deficita i obuzdavanje javnog duga. U ekonomiji, koja pada pet godina zaredom te je tijekom tog razdoblja izgubila 12 posto BDP-a, smanjenje deficita jednako je bolno, a vjerojatno i besmisleno kao i cijeđenje vode iz kamena. Izdaci za mirovine jedini su rashodi koje nijedna dosadašnja vlada nije smanjivala, a ako se do kraja godine ne zaustavi pad BDP-a, pitanje je hoće li na tome ostati.
Mrtva utrka
Drugi ovogodišnji rebalans mogao bi proći bezbolno u “naštimavanju brojki” kao i prethodni – ali kod proračuna za 2014. u igru se uključuje Europska komisija sa standardnom politikom mrkve i batine. Komisija je kod nedavne ocjene stanja u zemlji uprla prstom u zdravstveni sustav, rigidno tržište rada, lošu poslovnu klimu te je u prvi plan istaknula sivu ekonomiju i niže porezno opterećenje od prosječnoga u EU. Linić se za rast javnog duga i deficita brani otkrivanjem skrivenih dugova prethodne vlasti teških 20 milijardi kuna, a zapravo se radilo o prenesenim obvezama za brodogradnju, poljoprivredu, zdravstvo, što je postalo dio domaćeg folklora – da se dugovi prolongiraju. I nakon ulaska u EU, slijedi mrtva utrka s politikom koja će se sastojati od reda štednje i reda investicija u omjeru kojim nitko neće biti zadovoljan.