U Iraku, koji se gotovo dva mjeseca suočava s antivladinim prosvjedima, kojima je cilj svrgnuti vladu za koju se smatra da je korumpirana i da ima potporu Teherana, situacija je ponovno eskalirala nakon paljenja iranskog konzulata u Najafu, južnom šijitskom svetom gradu. U iračkim prosvjedima dosad je više od 350 ljudi izgubilo život, a ozlijeđeno je njih više od 16 tisuća. Nakon što je uveden policijski sat u Najafu, iračke sigurnosne snage ubile su 14 prosvjednika u južnom gradu Nasiriji, kamo su se iz Najafa preselili prosvjedi. Prije nego što su zapalili konzulat, prosvjednici su pjevali “pobjeda Iraku” i “Iran, izlazi” te su nakon ulaska zamijenili iransku zastavu iračkom.
Otpor Washingtona
Osoblje iranskog konzulata u južnom iračkom gradu evakuirano je prije dolaska policije. Prema izvještaju ministarstva unutarnjih poslova Iraka, jedna osoba je poginula, a najmanje je 35 ranjeno kad su snage sigurnosti pucale u masu ljudi. Ranije ovog mjeseca demonstranti su ušli i u iranski konzulat u šijitskom svetom gradu Karbali.
Snage sigurnosti koje su branile to sveto mjesto u to su vrijeme ubile četvoricu demonstranata. Za Irance Najaf i Karbala su izuzetno važni gradovi jer tamo je ubijen i pokopan imam Husein, unuk proroka Muhammeda. Godišnje ta dva grada posjećuje više od 25 milijuna iranskih hodočasnika. Do napada na iranski konzulat došlo je desetak dana nakon objave tajnih dokumenata prema kojima je utjecaj Irana na Irak često bio podcjenjivan te kako je Iran zemlja koja vodi politiku u Iraku. Iako Iranci demantiraju te navode, evidentno je da je Iran zemlja s najviše utjecaja na Irak s obzirom na to da šijiti čine više od 70% iračkog stanovništva.
Istovremeno, dok traju napadi na iranske konzulate i njihova strateška mjesta, izraelski bombarderi bombardiraju baze iranske paravojne formacije, Hashed Al Shabi, koja je direktno pod zapovjedništvom Iranske revolucionarne garde. Zbog toga su analitičari uvjereni da iračka “opravdana revolucija za bolji život” svoje krakove vuče od nastalog sukoba između SAD-a, Izraela i Saudijske Arabije s jedne strane te Irana s druge strane. Indikativno je da su prosvjedi u Iraku izbili nakon što se utjecajni irački klerik Moqtada Al-Sadr još jednom javno priklonio Iranu, a ostatak tamošnjeg parlamenta, uključujući vladu Adila Abdula Mahdija, također gradi veze s tom zemljom.
S druge strane, s Amerikancima surađuju tek onoliko koliko nalaže sporazum o suradnji dviju zemalja koji su sa SAD-om potpisale vlade Ayada Allawija i Ibrahima Al-Jaafarija. Prosvjedi su eskalirali nakon što je nova iračka vlada, na čelu s Mahdijem, usprkos snažnom pritisku Washingtona poduzela korake za jačanje odnosa s Iranom, na što je kao odgovor dobila udar američkog režima. Obnovljeni odnosi Iraka sa šijitski većinskim Iranom proces su koji je nepovoljan za Washington, Izrael i Saudijsku Arabiju.
Padom režima Saddama Husseina tijekom invazije američkih oružanih snaga na Irak pala je i ključna prepreka budućem, sasvim izvjesnom i novom vidu odnosa između Iraka i Irana. Te dvije zemlje svojedobno su ratovale: sukob je trajao od 1980. do 1988. godine. Na obje strane poginulo je oko pola milijuna vojnika. Završen je pat-pozicijom i nastavljen hladnim neprijateljstvom idućih petnaest godina. Američke snage su invazijom na Irak od proljeća 2003. godine zbacile s vlasti Saddama Husseina i njegovu stranku Baath. Vlast je došla u ruke šijita, većinske populacije, potpuno isključivane u Sadamovo vrijeme.
Ključan iranski general
Danas u Iraku ima više desetaka tisuća boraca pod zapovjedništvom glavnog arhitekta i operativca vrtoglavog uspona iranske političke, ekonomske i vojne moći na Bliskom istoku, generala Qassema Sulejmanija, američkog neprijatelja broj jedan. To predstavlja potencijalnu opasnost za izraelsku državu i američke snage koje se nalaze u zemljama Zaljeva. Iako su Amerikanci srušili Saddama Husseina i njegov Baath, sada pokušavaju preko njih rušiti proiransku vladu i pomoći im u povratku na vlast. Iranska vlast optužuje upravo pripadnike Baatha da oni stoje iza napada na njihove konzulate i u Najafu i u Karbali.
Hassan Haidar sad je pravo vrijeme da ides doma sa naseg trulog zapada.Idi tamo gdje te svaki tvoj clanak vodi. A mozes i u bogatu Russiju ili Serbiju. Ostavi nas siromasni zapad na miru. Ili o.djebi ako ne kuziz.