Gotovo tisuću komentara i primjedbi stiglo je na prijedlog odluke o upisima u srednje škole u sljedećoj školskoj godini! Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je na netom završeno e-savjetovanje odluku kojom se utvrđuje postupak i način upisa učenika te broj upisnih mjesta u prvim razredima srednjih škola.
Velik broj primjedbi predale su škole koje se žale da im se smanjuje broj razrednih odjela ili da im se neki smjerovi ukidaju, pa čak i za deficitarna zanimanja koja su tražena na njihovu području.
Žale se i nastavnici u strahu za radna mjesta. U prvim razredima srednjih škola u školskoj godini 2022./2023. planira se 44.800 upisnih mjesta u 2043 razredna odjela. Lani je prijedlog bio 46.914 učenika u 2191 razrednom odjelu, što znači da je ove godine oko 2100 mjesta manje, što se opravdava i manjim brojem učenika posljednjih godina.
Mnogi će mijenjati izbor
Nastavnica u Prirodoslovno-grafičkoj školi Zadar žali se na ukidanje smjera za ekološke tehničare, po njoj smjera budućnosti.
– Svake godine upisujemo učenike na prvom upisnom roku. Škola je u zadnjih nekoliko godina dobila opremu kojom se neće imati tko koristiti! – ističe. U Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu nije predviđen upis poljoprivrednih tehničara fitofarmaceuta, ekoloških tehničara i šumarskih tehničara.
– Ovakvom odlukom upitna su i radna mjesta ne samo nastavnika stručnih predmeta već i nastavnika općeobrazovnih predmeta. Poznato je da 70 posto učenika bira strukovne škole kako bi po završetku školovanja imali mogućnost ulaska na tržište rada, ali i mogućnost daljnjeg nastavka obrazovanja na fakultetima. Na području Slavonije, od Kutine do Vukovara, nije predviđen ni jedan razredni odjel ekološkog tehničara. U današnje doba kad su se sve članice EU okrenule prema zelenoj industriji, rješavanju ekoloških problema koji su svakim danom sve vidljiviji, nevjerojatna je činjenica da se ovo zanimanje ukida – jedna je od primjedbi.
U izazovnim vremenima, kad troškovi života, prvenstveno hrane, svakodnevno rastu, nužno je shvatiti važnost poljoprivrede kao gospodarske grane koja omogućuje samozapošljavanje pa je nelogično, navodi se, ukidati fitofarmaceute u za poljoprivredu bogomdanoj Slavoniji. Iz nekoliko škola stigle su primjedbe o ukidanju odjela opće gimnazije i ekonomista.
– Mnogi će zbog ovoga morati mijenjati svoje odluke o nastavku školovanja i upisivati se u zanimanja koja zapravo ne žele. Također zbog teške financijske situacije neće moći upisati željeni program u drugom gradu. Ukidanje ovog programa utjecat će i na sve ono što čini društveni život i kulturu jednog malog grada i njegovih stanovnika, a posebice mladih ljudi koji će se još teže odlučivati za povratak u svoj grad po završetku studija – ističe pedagoginja u jednoj osnovnoj školi. Medicinska škola Varaždin traži više mjesta za medicinske sestre i tehničare opće njege. Iz Imotskog je stigla primjedba na ukidanje odjela ekonomista.
– Jedan odjel ekonomista na grad i općine od 30.000 stanovnika svakako je primjeren – navodi se. Protiv ukidanja ekonomista je i Srednja škola Prelog.
– Grad Prelog jedan je od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj i tvrtke imaju potrebe upravo za zaposlenicima ekonomskog usmjerenja – obrazlažu.
Više ekonomista traži i Ekonomska i upravna škola Split. U Ugostiteljskoj školi Opatija nezadovoljni su ukidanjem jednog razrednog odjela kuhara.
– Nedavno su u jednom od najpoznatijih restorana na otoku Krku zaposlili 15 radnika s Filipina. Dakle, ne ukidajte kuharske razredne odjele jer su oni nasušno potrebni našem turizmu! – poruka je s Kvarnera.
U Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik ne slažu se s prijedlogom da se upiše jedan razred kuhara umjesto dosadašnja dva. U toj županiji trenutačno se traže 453 kuhara, a na razini države predan je zahtjev za izdavanje 2200 radnih dozvola za strance za to radno mjesto, vele. U Zagorju traže više mjesta za konobare. Za cijelu Krapinsko-zagorsku županiju predviđen je, napominju, upis samo šest konobara u školi koja je proglašena Regionalnim centrom kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.
Primjedba je stigla i na plan upisa u Srednjoj školi Ivan Švear Ivanić-Grad na izdvojenoj lokaciji u Križu, gdje se planira smanjenje jednog razrednog odjeljenja pa će zbog loše prometne povezanost djeca gubiti tri do četiri sata dnevno. U jednoj od primjedbi upozorava se da je predviđeno smanjenje broja razrednih odjeljenja većinom u manjim gradovima, odnosno ruralnim sredinama diljem Hrvatske. Velik broj primjedbi odnosi se na zanimanja u strukovnim školama, posebno ona koja je HZZ proglasio deficitarnima, poput tehničara za računalstvo, tesara, fasadera, armirača, mesara, pekara, vodoinstalatera, plinoinstalatera...
"Svako selo ima školu"
– U ova teška vremena trebali biste obratiti pozornost na učenike koji žele upisati trogodišnja zanimanja, a sve zbog nedostatka majstora. Obrtništvo u Hrvatskoj umire! – napisao je netko.
U Srednjoj školi Novi Marof traže da se odobri upis za prodavače, koje traži i Talijanska srednja škola u Rovinju, kojoj je to jedini trogodišnji obrazovni program za one koji žele što prije na tržište rada. No stigli su i komentari u kojima se govori o višku. – Ovakvo stanje je neizdrživo i neodrživo. Svako selo ima srednju školu. Argument je da će to zadržati ljude da ne odsele iz Hrvatske. Taj argument je lako pobiti. Nisu škole te koje zadržavaju ljude u nekoj zemlji, već je to politička i gospodarska klima. Ljudima treba posao u gospodarstvu – jedan je od komentara.
– Svako selo u Hrvatskoj ima srednju školu, ruši se kvaliteta nastave, na pet-šest učenika radi 35 profesora... – navodi se uz opasku da "toga nema ni u najbogatijim zemljama svijeta". U gimnazijske programe planira se upis 10.513 učenika (24,8 posto), četverogodišnje strukovne programe 17.600 učenika (41,6 posto), trogodišnje 5976 učenika (14,1 posto), u trogodišnje programe za vezane obrte 4741 učenik (11,2), u programe za medicinske sestre i tehničare opće njege 1166 učenika (2,7)...
Nema brige. Država radi na prekvalifikacijama .Eto uložila je ravno nula kuna u to, pa odatle i ovako dobri rezultati. Ako bude sreće i iz Europe i dođu pare opet će se dodijeliti onima koji to neće željeti raditi. Ali stvarno. Znam bar pet ljudi koji bi se prekvalificirali za kuhara, nemaju para za to, nemaju ni pomoć države, a država je od tog zanimanja napravila nešto u rangu diplomiranog pravnika. Otprilike toliko vremena treba da završiš i jedno i drugo, ako zanemarimo tamo neku gimnaziju. Sve naopako kod nas. Previše birokracije. Previše normi. Generalno za konobara ne treba sigurno više od nekog osposobljavanja (kao što vidimo po oglasima što se traži", a mi za to imamo 3godišnje obrazovanje. Država je zaostala u vremenu i prostoru.