Slučaj Nore Šitum (5) čiji su roditelji putem medija zatražili pomoć da njihova jedinica ode na eksperimentalno liječenje još je jednom aktualiziralo pitanje koliko je Hrvatima uopće dostupno liječenje u inozemstvu te koliko ih godišnje dobije priliku isprobati lijekove i dijagnostičke metode kojih u nas još nema.
Prema podacima HZZO-a, samo lani su za liječenja u inozemstvu, koja ne mogu biti provedena u Hrvatskoj, dobili 649 zahtjeva, a njih 559 je odobreno. Za to je izdvojeno više od 29,200.000 kuna.
Valjanost zahtjeva
– Sveukupno je za liječenje u inozemstvu plaćeno 60,764.335 kuna, no u tu svotu ubrajaju se sva liječenja u inozemstvu uključujući i ona hrvatskih diplomata i osoba koje je bolest zatekla dok su boravili izvan granica Hrvatske – pojašnjavaju iz Zavoda.
Na liječenje u inozemstvo, kažu, upućuju one pacijente za čije dijagnoze medicinski stručnjaci procijene da su u hrvatskim bolnicama iscrpljene sve mogućnosti liječenja, a postoji mogućnost njihova uspješnog liječenja u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu.
– Pacijenti se na liječenje upućuju na osnovi vlastita zahtjeva uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, te obvezan prijedlog za upućivanje na liječenje u inozemstvo koji daje njihov liječnik specijalist ili liječnički konzilij iz referentnog centra Ministarstva zdravlja – pojašnjavaju u Zavodu.
Kako bi zahtjev bio valjan nužno je, ističu, da u njemu stoji i prijedlog jedne ili više inozemnih zdravstvenih ustanova koje mogu obaviti traženo liječenje, te nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva direkcije HZZO-a. A Hrvati na liječenje u inozemstvo najčešće idu zbog dijagnoza koje su u djelokrugu kardiokirurgije, hematologije i oftalmologije.
– Analizirajući podatke po skupinama dijagnoza, najviše slučajeva upućivanja na liječenje u inozemstvo bilo je zbog prirođenih malformacija cirkulatornog sustava, zloćudnih bolesti krvotvornih organa te zloćudnih tumora oka – kažu u HZZO-u.
Dodaju i da povećanje broja slučajeva bilježe kada je riječ o endokrinim bolestima, bolestima prehrane i metabolizma i bolestima genitourinarnog trakta (uglavnom je riječ o upućivanju na donaciju jajnih stanica ili spermija, nap. a.).
– Najviše je osiguranika na liječenje otišlo u Njemačku i Austriju, ukupno 288, odnosno 62,6 posto. Među njima je 36 posto pacijenata mlađe od 7, a 50 posto mlađe od 18 godina – ističu iz HZZO-a.
Preporuke s Rebra
Preporuke za liječenje u inozemstvu za većinu pacijenata potpisali su stručnjaci KBC-a Zagreb, no to nikako ne znači da su se u inozemstvu liječili isključivo Zagrepčani.
Riječ je, naime o tome, da je to najveća bolnica u Hrvatskoj u kojoj se liječe najteži hrvatski pacijenti, te ustanova koja ima najviše liječnika, pogotovu onih koji se bave rijetkim bolestima.
....svi smo mi jednaki, samo su oni malo jednakiji...