Na Maslenici se ratovalo i protiv ruskih dobrovoljaca

Na današnji dan, 22. siječnja 1993., hrvatski državni vrh pokrenuo je oslobodilačku akciju kodnog naziva "Gusar", poznatu kao "Operacija Maslenica", kojoj je cilj bio ponovno povezivanje hrvatskog sjevera i juga. Kako je u studenome 1991. srušen maslenički most da bi se spriječio daljnji prodor srpske paravojske, prometovalo se trajektom preko Paga koji je često stajao zbog bure. Akcija je trajala do 27. siječnja, a u njoj su Hrvatska vojska i policija oslobodili zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruča, koju su pobunjeni Srbi gotovo dignuli u zrak.

Prvi put objavljeno

Upravo na obljetnicu operacije izlazi knjiga, koja će u prodaji biti od sutra, a u kojoj je prvi put objavljen niz dokumenata o masleničkoj akciji. Knjigu je pripremio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i ona nam otkriva niz dosad nepoznatih detalja iz tog doba, i to prije svega sa srpske strane, jer je riječ o dokumentima nastalim u tijelima "Republike Srpske Krajine".

Knjiga govori o postupcima „Srpske vojske Krajine" tijekom i poslije oslobađanja Maslenice i zadarskog zaleđa te HE Peruča na početku 1993., o potezima vlasti „RSK" poduzetim radi vraćanja izgubljenog teritorija, o suradnji i traženju pomoći od Srbije i Vojske Jugoslavije, o dolasku „jedinica" i „dobrovoljaca" iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, pa čak i iz Rusije (arkanovci, Vukovi s Vučjaka, četnici, kozaci...), o izvršenoj mobilizaciji, odnosno o broju „boraca" i pridošlih „dobrovoljaca" u sjevernoj Dalmaciji...

Teški gubici

Tu su i dokumenti o borbama u zadarskom zaleđu, o teškim gubicima srpskih snaga, o planu djelovanja topništva („topničkim dnevnicima") Srpske vojske Krajine s navedenim civilnim ciljevima, o nestašici goriva i rezervnih dijelova za motorna vozila, odora, obuće, cigareta i sredstava za higijenu, o „značajnim količinama svih vrsti rezervi za život i vođenje oružane borbe" koje je bivša JNA ostavila pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i BiH „za duži period", o ubojstvima, maltretiranju, pljački i teroru srpskih ekstremista i radikala nad osobama nesrpske narodnosti (uglavnom Hrvatima), ali i Srbima, o nemoći snaga UN-a da zaštite nesrpsko stanovništvo u UNPA-područjima...