Studija

Na Mjesečevu Južnom polu otkriven led

Foto: Reuters/Pixsell
Na Mjesečevu Južnom polu otkriven led
VL
Autor
abe/VLM
21.06.2012.
u 23:11
Znanstvenici smatraju da je led na dnu kratera, a njegovim bi otapanjem, tvrde, nastalo otprilike 380 litara vode
Pogledaj originalni članak

Odlučimo li se naseliti na Mjesec, bit će nam potrebna pomoć lokalnih resursa poput vode i solarne energije. Iako se to zasad čini gotovo nemogućim, dobre vijesti donosi studija objavljena u časopisu Nature u kojoj znanstvenici tvrde kako su gotovo sigurni da ondje ima vode. Smatraju da se ona u smrznutom obliku nalazi na Južnom polu, u krateru Shackleton, koji se pruža na 20 kilometara, a dubok je više od tri kilometra.

Istraživači s Instituta u Massachusettsu uz pomoć kolega sa Sveučilišta Brown i NASA-e dokaze o ledu pronašli su na dnu kratera. Za to su rabili laserski uređaj LRO kojim su kreirali detaljnu topografsku mapu. Laser je osvijetlio područje te su znanstvenici mogli razgledati unutrašnjost Shackletona. Zaključili su da bi led mogao pokrivati 22 posto dna, a količina vode koja bi nastala njegovim otapanjem otprilike je 380 litara. Pouzdanije dokaze o vodi ove bi jeseni trebala prikupiti NASA-ina letjelica GRAIL.

Ključne riječi
Mjesec voda
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Pogledaj Sve
BE
belimo
08:17 22.06.2012.

380 litara? Opet ste nešto krivo prepisali......

MY
mycropht
15:00 22.06.2012.

Što djeca i novinari znaju koliko je to 380l. :) Ovo je hrvatsko novinarstvo u punom sjaju budući da je vijest loša u izvornom članku, ali dobra u hrvatskoj verziji. Naime, početno tumačenje da se radi o velikim količinama vode je sada upitno i u studiji (Nature) spominju mogućnost da se radi o mikrometarskom sloju s ~20% vode što ne bi bilo osobitno korisno. Nego, zar zaista ne postoji netko tko bi Večernjaku napisao suvisli članak. Zašto je većina članaka vezanih uz nauku pisana tako neuko i bez osjećaja za tematiku?

IN
InfoMan
17:00 22.06.2012.

Da bi netko mogao o necemu pisati trebao bi barem malo poznavati tematiku, strani jezik i imati volje vise se informirati. Novinari uopce nemaju blage veze o znanosti i tehnici jer im to nije prirodjeno. Ako je nteko isao za novinara onda su ga puno vise zanimali hrvatski jezik i pisanje nego tehnicke znanosti. Naravno, u suprotnom smjeru je to moguce jer jedan, npr, fizicar moze biti i dobar pisac, tj novinar. Osim toga, fizicar je naucen snalaziti se i misliti svojom glavom. Nasi novinari nisu cak ni u stanju prevesti clanak.

Još iz rubrike Vijesti