Analiza HZZO-a

Na MR se čeka 240 dana zbog loše organizacije

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
MR
Foto: VL
MAgnentska rezonanca
03.11.2014.
u 17:00
Iako su mnogi uređaji za MR stari i spori, kad bi se samo 20% bolje koristili, više nitko ne bi čekao pretragu. Radiologa imamo prema prosjeku Unije
Pogledaj originalni članak

U hrvatskim bolnicama pregled magnetskom rezonancijom čeka 16.278 pacijenata, prosjek čekanja na tu pretragu je 240 dana, a lani smo na MR potrošili 60,5 milijuna kuna.

Ti su podaci rezultat analize skupe medicinske opreme koju su proveli Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kojom je zaključeno da hrvatskom zdravstvu ne nedostaje ni uređaja ni specijalista radiologa koliko se čini s obzirom na duge liste čekanja.

Iz Zadra i Zagreba u Gospić

– Kada se usporedimo s Australijom i Velikom Britanijom po broju MR uređaja, zemljama koje imaju visoko učinkovito zdravstvo, čini se da broj aparata nije presudan. Točno je da su naši aparati stariji, sporiji i skloni kvarenju. Računa se da je životni ciklus aparata u radiologiji sedam godina, a starost 24 MR uređaja u Hrvatskoj nerijetko je veća od toga. Ipak, i Australija i Velika Britanija imaju samo 1,5 više uređaja na milijun stanovnika, ali znatno bolje iskorištenih – objašnjava pomoćnik ministra zdravlja dr. Dragan Korolija Marinić, dodajući kako to znači da se na njima u spomenutim zemljama obavi puno više pregleda nego u hrvatskim bolnicama.

– Naši će aparati biti bolje iskorišteni kad, prosječno gledano, budu noviji. Lani je napravljeno oko 90 tisuća pregleda, a u ovom trenutku čeka 16 tisuća pacijenata, što znači da nitko više ne bi čekao kad bismo za 20 posto povećali učinkovitost. A to se može postići nabavom bolje opreme, ali i boljom organizacijom rada – objašnjava dr. Korolija Marinić i najavljuje povezivanje manje opterećenih bolnica s bolnicama koje imaju duže liste čekanja. Najavljuje i plaćanje bolnicama nakon obavljene usluge, jer je očit nerazmjer u djelotvornosti bolnica i kad se radi o magnetskoj rezonanciji. Taj bi se nerazmjer promijenio, smatraju odgovorni, ukidanjem avansnog plaćanja prema kojemu bolnice trenutačno dobiju novac neovisno o tomu jesu li obavile posao.

Raspodjela pretraga među bolnicama dijelom je već zaživjela u praksi, primjerice MR mozga koji se u zadarskoj bolnici čeka i dulje od godinu dana može se obaviti u gospićkoj bolnici. U istu tu bolnicu upućeni su i pacijenti iz zagrebačke KB Merkur. Analiza dalje pokazuje da se u prosjeku po uređaju godišnje napravi 3770 pretraga, što je brojka koja, prema kanadskim preporukama, također ukazuje na nisku iskorištenost MR uređaja. Ipak, treba uzeti u obzir ne samo starost uređaja nego i njegovu jačinu i činjenicu da je većina onih najjače snage u zagrebačkim bolnicama.

Nabava novih uređaja

Broj od 210 kliničkih radiologa odgovara prosjeku EU, a prema ukupnom broju godišnjih pretraga proizlazi da ih jedan radiolog u godini napravi 417. – Ovo je objektivna analiza koja pokazuje stanje opreme i kadrova te broj pretraga na razini države – zaključio je dr. Korolija Marinić potvrdivši skoru nabavu novih MR uređaja, planski, za idućih sedam godina.

>>Bakterijskih upala pluća više nego lani

>>Država zdravstvo treba čuvati kao kap vode na dlanu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

DU
Deleted user
14:58 05.11.2014.

Moje iskustvo - na mail adrese svih ZG bolnica narudžba, s koje najbrže imam termin-to biram , ostalima odjavim i zahvalim. Na MR po narudžbi od 17.8.2014. - čekanje do 23.10.-2014. To meni nije puno.

NI
NinsBa
14:26 07.11.2014.

moje iskustvo- danas sam se isla naruciti za MR mozga, i ni manje ni vise narucena sam 10.3.2016. godine. izricito, u KBC SPLIT. I sto mi sad preostaje nego otici privatno, platiti 2500 kn, a nitko ne pita imamo li mi toliko novca... ili jednostavmo cekat da se dogodi nesto gore od same bolesti. toliko o nasem zdravstvu.

NV
novo vriijeme
18:17 03.11.2014.

Na MR se čeka 240 dana zbog sprege bolničkih i privatnih liječnika koji imaju interes u privatnim klinikama. Mali je broj usluga u zdravstvu na koje se dugo čeka sa razlogom. Hrvatska je jedna od zemalja sa najvećim državnim zdravstvenim kapacitetom na svijetu koji su, to mnogi zaboravljaju generacijama platili ovi građani. Nove tehnologije treba kupovati i obnavljati ali kako je kategorizacija (nacionalni plan potreba opreme, ljudi i prostora) napravljena nestručno a možda i namjerno zabrljana onda se nikada ne zna da li postojeći mogu zadovoljiti liste ili ne . Da je napravljena kako treba onda ne bi bilo diskusije da taj kapacitet može zadovoljiti potrebe hrvatskih građana pa i ova studija bi bila nepotrebna, ali onda bi propao tipičan "biznis" hrvatskih bolničkih doktora, liste čekanja i privatna praksa.