Odzvonilo je (ne)legalnoj primjeni pesticida na njivama, u povrtnjacima i voćnjacima. U skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom i načelima višestruke sukladnosti EU vezanim za zaštitu okoliša te zdravlje ljudi, životinja i bilja, koji su i uvjet potpora iz EU, hrvatski će poljoprivrednici-profesionalci već od ove jeseni u “školicu” primjene pesticida i ostalih otrova za zaštitu bilja.
U slobodnoj prodaji
Mnogi su od njih, nije tajna, pesticide nekontrolirano i nestručno bacali po svojim njivama. Prema evidenciji Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja CROCPA, u nas se godišnje kupi/potroši od 4500 do 6000 tona sredstava za zaštitu bilja, ovisno o klimatskim uvjetima, u vrijednosti od otprilike 52 milijuna eura. S obzirom na to da je najčešće riječ o otrovima tzv. 3. kategorije, do njih se u nas dosad dolazilo posve legalno u slobodnoj prodaji i bez identifikacije u poljoprivrednim apotekama (za 1. i 2. kategoriju vodio se očevidnik). Prema novome Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida, njihova se uporaba od 26. studenoga 2015. ograničava samo na profesionalne poljoprivrednike koji prođu osnovni tečaj za sigurno rukovanje i primjenu sredstava za zaštitu bilja i dokažu to iskaznicom Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS), koju će dobiti nakon položena ispita, doznajemo od Đure Cerovčeca, višeg stručnog savjetnika za mehanizaciju PSS-a Vukovarsko-srijemske županije.
Ispite će polagati i savjetodavna služba u poljoprivredi i trgovci koji prodaju pesticide. Uređaji, odnosno mehanizacija koju seljaci koriste pri prskanju morat će imati atest ovlaštene tvrtke koji će vrijediti tri godine, a prskalice će se morati i registrirati.
Na tečaj edukacije najmanje će 90.000 poljoprivrednika koji su u sustavu potpora, a u upisniku OPG-a resornog ministarstva otprilike ih je 195.000. Cerovčec kaže kako bi bilo dobro da svi koji na neki način rukuju pesticidima prođu tečaj. Procjenjuje se da najmanje 10% poljoprivrednika pri radu s pesticidima zaboravlja na mjere sigurnosti – pri kupnji, pripremi, prijevozu, čuvanju na gospodarstvu ili zbrinjavanju ambalažnog otpada od pesticida, a kao i u EU, i hrvatski će seljaci obnavljati saznanja o sredstvima za zaštitu bilja svakih pet godina.
Integrirana proizvodnja
Prof. Renata Bažok iz Zavoda za poljoprivrednu zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako je EU zadnjih godina iznimno ekološki osviještena i ima ambiciozne planove smanjenje pesticida u uporabi, što je prihvatila i RH. To znači da se umjesto konvencionalne traži integrirana proizvodnja s vrlo malo otrova, za koju treba više znanja i rada, ali je jamstvo veće sigurnosti za samog poljoprivrednika, za okoliš, a na kraju i za konzumenta poljoprivrednih proizvoda.