Prihodi od trošarina donijeli su u prvih šest mjeseci u državni proračun 3,5 milijardi kuna, odnosno 43 posto planiranog iznosa za ovu godinu. Opozicija je već reagirala na te podatke, a potpredsjednik HDZ-a Ivan Šuker smatra da državi izmiče velik novac zbog šverca nafte i cigareta, zbog čega nije trebalo ukidati financijsku policiju. Država je, smatra Šuker, morala prikupiti puno više novca od trošarina, s obzirom na to koliko je kupljeno novih automobila i s obzirom na promet na cestama.
- Ne mogu reći da nema šverca nafte ili cigareta, kao i druge robe, ali nije riječ ni o čemu dramatičnom. Trošarine nismo mijenjali od 2000. godine, ali prihodi i dalje rastu, što znači da je državna kontrola efikasnija - odgovara zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.
Kuštrak upozorava da se oporezive količine benzina i nafte povećavaju iz godine u godinu, ali da dolazi do promjene u strukturi prodanog benzina. Uvelike je opala potrošnja olovnog benzina, a porasla bezolovnog, što je posljedica kupnje novih automobila koji se koriste bezolovnim benzinom. Isto tako, u porastu je i potrošnja dizela.
U Hrvatskoj je od 1994. do 1999. godine uvedeno osam trošarina, ali se glavnina prihoda ostvaruje na nafti, cigaretama i piću. Broj trošarina u Hrvatskoj znatno je manji od broja trošarina u većini zemalja Europske unije, gdje se u nekima od njih, kao što su Danska ili Francuska, dodatno oporezuje i do 20 različitih proizvoda. Kao i u većini drugih zemalja koje su u postupku za primanje u članstvo Europske unije, osim na pivo, stope trošarina u Hrvatskoj niže su od propisanih minimalnih stopa u Europskoj uniji. No, bez obzira na to, proizvođači se bune da ih država guši prevelikim trošarinama, koje u ukupnoj cijeni, na alkohol, primjerice, sudjeluju i sa 55 posto. Trošarina na pivo viša je nego u većini zemalja EU. Bezalkoholno pivo, inače, oporezuje se u samo četiri zemlje u EU, a u Hrvatskoj je stopa trošarina dva i pol puta veća od najviše stope koja je uvedena u Portugalu.