Ako hitno ne poduzme ove korake, Ukrajina bi mogla izgubiti rat

Dvije godine nakon što je Rusija napala Ukrajinu, zemlja i njezini zapadni saveznici sada su na prekretnici, smatra američki časopis Foreign Affairs, koji dodaje da si Volodomir Zelenski postavlja ključno pitanje: Kako zaustaviti daljnje napredovanje ruskih snaga na bojnom polju te ih eventualno prisiliti na povlačenje?

Ruske snage su, naime, nakon što su zauzele razoreni grad Avdiivka, sada polako napredovale i na drugim područjima duž fronte. U protekloj godini povećala se ruska prednost u ljudstvu, opremi i proizvodnji obrambenih sredstava, dok su, s druge strane, zaustavljene američke isporuke streljiva jer republikanci u američkom Kongresu još uvijek blokiraju isplatu vojne pomoći. Zbog toga su zalihe ključnog streljiva za ukrajinske vojne jedinice na prvoj liniji sve manje, a vojnici su primorani na racionalnu potrošnju. Također, neke jedinice suočavaju se s ozbiljnim manjkom ljudstva.

Trenutačne promjene na bojištu nisu jednostavno posljedica jednog uzroka; uglavnom su rezultat niza odluka donesenih od jeseni 2022. godine. Kada je Rusija mobilizirala svoje ratno gospodarstvo, Zapad to nije učinio, a Ukrajina nije imala sredstava za to. Kada je Rusija izgradila složenu mrežu obrambenih utvrda, Ukrajina nije bila u mogućnosti poduzeti slične korake. Rusija je stekla više od milijun (prema nekim procjenama, čak tri milijuna) artiljerijskih granata i tisuće bespilotnih letjelica od svojih saveznika, uključujući Iran i Sjevernu Koreju. Zapad, s druge strane, nije bio sposoban odgovoriti na takav nivo opskrbe, budući da su njegovi resursi već bili iscrpljeni. Moskva je uložila značajne napore u obnovu osoblja i opskrbu svojih snaga, dok Kijev još uvijek nije u potpunosti mobiliziran.

Ako Zapad ne pruži snažniju vojnu pomoć i ako se ne promijene ključni aspekti strategije koju koristi Kijev, situacija na bojištu će se, smatra Foreign Affairs, za Ukrajinu nastaviti pogoršavati sve dok ne dosegne kritičnu točku, možda čak već ovog ljeta. Trenutno, ukrajinski odredi su u opasnosti da oslabe jer im nedostaje potrebno streljivo i ljudstvo, što povećava šanse za proboj ruskih snaga. No, sada nije vrijeme za gubljenje nade; potrebno je hitno djelovati. Postoje slabosti u ruskim snagama koje se mogu iskoristiti i prednosti koje se s vremenom mogu smanjiti, ali to je moguće samo ako Ukrajina dobije potrebnu podršku odmah, dodaje Foreign Affairs.

VEZANI ČLANCI:

Ruska vojska nije onakva kakvu mnogi žele da bude - slomljena i nesposobna. I dalje predstavlja opasnost u Ukrajini. Analizirajući trenutačno stanje ruske vojne moći, potrebno je uzeti u obzir proturječne informacije i složena pitanja. Postoji rasprava je li ruska vojska u opadanju, koja se oslanja na zastarjelu opremu, regrutirane zatvorenike i vojnike koji zloupotrebljavaju droge, ili je sve više prilagodljiva organizacija s jakom opskrbom, sposobna nadjačati ukrajinske snage. No, obje teorije imaju svoje argumente. Jedan od najjasnijih pogleda na rusku vojsku dolazi iz anegdote koju su ispričali ukrajinski vojnici za New York Times - ruska vojska nije ni dobra ni loša, samo je dugotrajna.

U početku rata Kremlj nije htio priznati neuspjeh svog napada na Ukrajinu. Do kolovoza 2022. ruske su jedinice postale krhke, a kada su se suočile s ukrajinskim snagama, kolapsirale su u Harkivu i povukle se iz Hersona. Međutim, Rusija se kasnije suočila s potrebama i troškovima dugotrajnog sukoba. Shvativši da im je ratni napor u opasnosti, Kremlj je poduzeo korake koje nije želio ranije: mobilizirao je 300.000 ljudi, značajno povećao vojni proračun i kupio bitno oružje od partnera kako bi nadomjestio praznine. Situacija u Kijevu sada je slična krizi koju je Moskva doživjela prije dvije godine. No, za razliku od Rusije, koja je tada mogla mobilizirati svoju obrambenu industriju i brzo povećati proizvodnju, Kijev se oslanja na vojnu pomoć Zapada. Također, Ukrajina ima manje stanovništvo od Rusije, što znači da se gubici jače osjećaju.

Kada su ukrajinske snage dovoljno opremljene i utvrđene, pokazale su da mogu nanijeti gubitke ruskim snagama i otežati Rusiji pretvaranje prednosti na papiru u stvarne dobitke. Primjer za to je bitka za Avdiivku: iako je Rusija angažirala velik broj vojnika i često izvodila zračne napade, trebalo joj je pet mjeseci da zauzme grad, pri čemu je pretrpjela velike gubitke. No, malo je mjesta na liniji fronte koja su tako čvrsto obranjena kao što je to bila Avdiivka, pa bi budući napadi Rusije mogli biti lakši. Ako se iscrpljene ukrajinske snage ne mogu više obraniti ili ne mogu brzo izgraditi slične obrane kao u Avdiivki, ruske slabosti bit će manje bitne.

Rusija se oslanja na svoje preostalo oružje i ljudstvo kao glavne prednosti, iako ni ta sredstva nisu toliko jaka kako bi Kremlj želio da njegovi protivnici vjeruju. Primjerice, od 2022. godine ruske su snage izgubile najmanje 14.000 komada opreme, uključujući tenkove i oklopna vozila. Da bi kompenzirali te gubitke, ruski su generali iskoristili stari sovjetski arsenal, obnavljajući tisuće starih tenkova i oklopnih vozila. U 2023. Rusija je tako obnovila 1.200 tenkova i 2.500 oklopnih vozila koja su prethodno bila pohranjena u dugotrajno skladište, dok je proizvela samo 200 novih ili moderniziranih tenkova. Međutim, te zalihe nisu neograničene. Neke procjene sugeriraju da je Rusija već iskoristila između 25 i 40 posto svojih strateških rezervi, a najbolja oprema je vjerojatno već povučena. Ono što ostaje vjerojatno je u lošijem stanju ili čak nepopravljivo. Ako se Rusija nastavi kretati ovim tempom, njezine preostale zalihe će se smanjivati u sljedećih nekoliko godina, što će ograničiti njezine mogućnosti. Naravno, sve to ovisi o tome može li se Ukrajina opskrbiti za aktivnu obranu i obnoviti svoje borbeno sposobno stanje.

Zapad nije uspio održati korak s proizvodnjom streljiva u Rusiji. Iako Rusija koristi svoje stare zalihe streljiva, također ubrzava proizvodnju novih artiljerijskih projektila. Planira proizvesti dva milijuna 122-milimetarskih i 152-milimetarskih artiljerijskih granata do kraja ove godine, a kupila je, procijenjeno, između jednog do tri milijuna granata od Sjeverne Koreje i Irana. Ako Sjedinjene Američke Države i Europska unija dostignu svoje proizvodne ciljeve, zajedno će proizvesti oko 2,6 milijuna granata, ali neće sve biti namijenjene Ukrajini. Početkom ožujka Češka je objavila da može posredovati u nabavci 800.000 granata za Ukrajinu od trećih strana, ali detalji isporuke su tajni.

Ukrajinski protuzračni branitelji također su morali ograničiti upotrebu svojih protuzračnih raketa. Ruski napadi raketama postali su sve eksperimentalniji i složeniji od kraja 2022., što je dovelo do pada stope presretanja projektila Ukrajine. Početkom siječnja ukrajinski su dužnosnici izjavili da niži sustavi protuzračne obrane oko Kijeva mogu izdržati još samo nekoliko velikih napada. Smanjenje prednosti Rusije u opremi i streljivu bit će od male važnosti ako Ukrajina ne bude opskrbljena za obranu u 2024. godini. Neće biti važno ako su tenkovi iz doba Sovjetskog Saveza manje sposobni i izdržljivi ako Ukrajina ne dobije opremu za njihovo uništenje. Neće biti važno ako strane artiljerijske granate imaju veći postotak neuspjeha od domaćih verzija, ako ruske snage i dalje održavaju prednost u "vatrenoj" moći od otprilike pet prema jedan, a kašnjenja u proizvodnji i isporuci zapadnih zemalja se nastave. Neće biti važno ako je proizvodnja ruskih raketa s preciznim dometom dosegnula svoj vrhunac - ili ako, kako tvrde ukrajinski dužnosnici, zapadne sankcije smanjuju kvalitetu ruskih raketa - ako Ukrajina nije opremljena za obranu svog zračnog prostora. U najgorem slučaju, ruski teški bombarderi mogli bi se koristiti za uništavanje ukrajinskih gradova i kritične infrastrukture.

VEZANI ČLANCI:

Rusija je početno mobilizirala svoje vojne snage 2022. godine na kaotičan način, kada je neiskusno osoblje poslano na prvu liniju kako bi brzo popunilo praznine. Međutim, nakon toga ruska vojska uspostavila je sustav za obnavljanje jedinica na vojnim poligonima u okupiranim područjima Ukrajine i u Bjelorusiji. Sada Rusija regenerira dovoljno ljudstva da održi stabilnost linija i pokrene ograničene ofenzivne operacije do kraja godine. Nakon što su odbili ukrajinsku protuofenzivu prošle jeseni, u okupiranu Ukrajinu uveli su više vojnika. Primjerice, ruske i ukrajinske snage u okupiranom Donjecku bile su otprilike jednake u rujnu 2023. godine, a do veljače Rusija ih je imala dvostruko više. Ukrajinski zapovjednici primijetili su ranije ove godine da su neke ruske snage izgledale bolje obučene nego prošle godine; druge i dalje koriste grube taktike kako bi jednostavno preplavile ili iscrpile ukrajinske vojnike.

Iako Rusija ima mogućnost regrutiranja više vojnika, nedostatak ljudstva predstavlja ograničenje za njihove ambicije. Rusija ne može jednostavno iskoristiti veći broj ljudi kako bi postigla nadmoć na bojnom polju bez izlaganja određenim rizicima. Iako ruski vojni dužnosnici tvrde da imaju na raspolaganju 25 milijuna ljudi, u praksi mogu računati samo na ono što mogu privući putem dobrovoljnih tokova. Iz straha za unutarnju stabilnost i sigurnost režima, Kremlj preferira izbjegavati novi krug mobilizacija. Čak i ako bi Kremlj želio okupirati veće dijelove Ukrajine do 2026. godine, nije sigurno da bi bio spreman prihvatiti rizike povezane s formiranjem dovoljno velikih snaga za postizanje tog cilja.

Ukrajina i Rusija suočavaju se s poteškoćama u regrutiranju dovoljnog broja vojnika u njihovim 20-im i ranim 30-im godinama, što je preferirana dobna skupina za pješaštvo. U Ukrajini je to pitanje politike, jer se mobiliziraju samo muškarci stariji od 27 godina. Iako Rusija ima veću ukupnu populaciju, njezini vojni regrutacijski izazovi dodatno su otežani nestašicama radne snage i emigracijom stotina tisuća muškaraca od 2022. godine. Ako bi Rusija proširila opseg svojih ofenzivnih operacija kroz 2024. i 2025. godinu, njezin bi kanal dobrovoljaca bio nedovoljan sam po sebi, i zemlja bi vjerojatno trebala još nekoliko krugova mobilizacija.

Rusija koristi novčane poticaje i skupe socijalne garancije kako bi privukla dobrovoljce. Da bi ispunili kvote, vlasti također koriste prisilne metode poput provođenja racija po tvornicama, studentskim domovima pa čak i restoranima tražeći muškarce za regrutiranje, te vršeći pritisak na imigrante i zatvorenike. Rusija također regrutira strane borce - a uskoro možda i strane osuđenike - u svoje redove. Rekrutiranje osuđenika vjerojatno je već prošlo točku smanjenja prinosa. Prije rata u ruskom zatvorskom sustavu bilo je oko 400.000 do 420.000 ljudi, dok se do 2024. godine taj broj smanjio na 266.000, gotovo sigurno kao rezultat regrutiranja ruske vojske i privatnih vojnih kompanija poput Wagnera. Preostali osuđenici možda nisu dostupni za regrutiranje jer Rusija obično zapošljava oko 100.000 zatvorenika u bilo kojem trenutku kako bi pomogla u rješavanju stalnih nestašica radne snage diljem zemlje. 

GALERIJA Ukrajina podiže 'zid smrti': Zmajevim zubima žele zaustaviti Putinovu vojsku

Čini se da je trenutačni cilj Rusije zauzimanje regije Donjeck. Ruske snage će vjerojatno pokušati doći do grada Pokrovsk kako bi preuzele kontrolu nad cestovnim i željezničkim prometom te zauzele ostatak Donjecke oblasti, iz koje bi eventualno mogle napasti preostala ukrajinska uporišta u blizini Kramatorska i Slovjanska. Ruske snage će vjerojatno pokušati napredovati i u Zaporiškoj oblasti, a na sjeveru se pokušavaju približiti Kupjansku, koji bi mogao poslužiti kao rusko uporište u regiji Harkiv.

Potpuno ponovno zauzimanje Harkiva i Hersona čini se malo vjerojatnim. Nakon što je lani uništena brana Kahovka, ruske trupe sada su ograničene na alternativne rute preko rijeke Dnjepar. A trenutačno ne postoje ni znakovi da Rusija gomila trupe potrebne za ponovno zauzimanje regije Harkiv do kraja ove godine. No ako Rusija generira dovoljno snage (dodatnih 50.000 do 100.000 vojnika), situacija bi se mogla drastično promijeniti.

Ukrajinski vojnici na prvoj liniji su u sve većoj opasnosti, ali ne zato što nemaju volje za borbom ili ne poznaju slabosti svog neprijatelja, nego zbog nedostatka streljiva i ljudstva. Dugoročne slabosti ruske vojske, kao što su otežano novačenje, ovisnost o Iranu, Sjevernoj Koreji i Kini za isporuku vojne opreme, oružja i streljiva te oslanjanje na zastarjelo oružje iz sovjetske ere, neće biti važne ako Ukrajina ne dobije potrebnu vojnu podršku do kraja ove godine.

Kako bi zadržale svoje položaje, ukrajinske snage trebaju hitnu nadopunu streljiva i ljudstva. Kijev također mora stvoriti i obučiti vojnike za popunu jedinica na prvoj liniji bojišnice, što će najvjerojatnije zahtijevati novu mobilizaciju. Konačno, Ukrajina mora ubrzati izgradnju 2000 kilometara duge obrambene linije, po uzoru na rusku Surovikinovu liniju. Ako hitno ne poduzme ove korake, Ukrajina bi mogla izgubiti svoje obrambene sposobnosti, zaključuje Dara Massicot za Foreign Affairs.

GALERIJA Ovo su najsigurnije zemlje u koje biste mogli pobjeći ako Putin doista pokrene nuklearni rat