Na povratak u BiH još uvijek čeka 14 ISIL-ovaca, 58 žena i 200 djece

Prvi je, potkraj travnja ove godine, stigao Ibro Ćufurović. Taj 24-godišnjak zasad je jedini državljanin BiH deportiran u domicilnu državu iz Sirije, gdje se još 2014. pridružio militantima tzv. Islamske države. Ondje je boravio punih pet godina pod imenom Abu Kasim al-Bosni, sve dok nije zarobljen.

Istragom je utvrđeno da je sudjelovao u terorističkim aktivnostima kao pripadnik postrojbe koja je kasnije nazvana Al Aksa. Protiv Ćufurovića, rođenog u Velikoj Kladuši, promptno je podignuta optužnica za terorizam, a početak suđenja čeka u zeničkom zatvoru. Otac ga se javno odrekao.

– Ja sam ga 20 godina hranio, a on je, umjesto da pazi na mene sada kad sam bolestan, otišao u tuđe ratove, postao terorist u paravojsci i ubija tuđe sinove. Da budem iskren, ja bih mu sudio smrtnom kaznom – kazao je Šefik Ćufurović, najavljujući da će na suđenju svjedočiti protiv vlastita sina.

Snažan pritisak obitelji

Prema dostupnim podacima, na deportaciju u BiH iz kampa savezničkih snaga Roj na sjeveru Sirije, nakon Ibre, čeka još najmanje 14 bivših ISIL-ovaca. To su Abdulah Čurt, Senad Kupusović, Enes Borovac, Albin Sinanović, Nedim Mujčinović, Edin Muftić, Ajdin Blažević, Muhamed Hasić, Alija Keserović, Edvin Babić, Begzad Sarač, Salem Hasić te Emir Ališić i njegov 19-godišnji posinak Hamza Labidi. Na povratak u BiH čeka i 58 žena i čak 200 djece. Članovi njihovih obitelji, zatočenih bivših pripadnika terorističkih skupina, većinom supruge i djeca, istodobno snažno pritišću tijela vlasti u BiH i traže da se ubrza njihov povratak u BiH.

No, provedba plana povratka u domovinu državljana Bosne i Hercegovine koji su se borili u redovima islamističkih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku ili su tamo boravili kao članovi njihovih obitelji, blokiran je jer zbog unutarnjih prijepora u BiH još nije uspostavljeno operativno tijelo koje bi taj proces koordiniralo i nadziralo, doznaje sarajevski Dnevni avaz. Američke vlasti koje su u veljači od BiH zatražile da preuzme svoje državljane zarobljene u borbama protiv snaga tzv. Islamske države ne žele dopustiti repatrijaciju tih osoba sve dok Vijeće ministara BiH ne uspostavi operativno tijelo koje bi potencijalne povratnike provjeravalo kako bi se utvrdio njihov točan identitet i veze s BiH.

U tom bi tijelu trebali biti predstavnici ministarstava vanjskih poslova i sigurnosti, Tužiteljstva BiH te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a prije nekoliko dana propao je i posljednji pokušaj da se usuglasi tekst odluke kojom bi se definirale ovlasti pojedinih institucija zaduženih za provjere, organiziranje povratka i preuzimanje državljana BiH koji su sada u nekima od zarobljeničkih kampova u Siriji ili Iraku.

Prema nekim izvorima, između šest i osam tisuća osoba iz zapadne Europe te oko tri tisuće njih s područja Balkana, a najviše iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, otišlo je ratovati na strani terorističke organizacije Islamska država u Siriju i Irak.

Suradnja SAD-a i BiH

Nakon nestanka te krvoločne tvorevine, problem je nastao zbog njihova mogućeg povratka u domicilne zemlje. Mnoge su uhitile Sirijske demokratske snage (SDF) koje čine Kurdi i Arapi te su pod američkim zapovjedništvom. Unatoč apelima da svaka zemlja prihvati svoje državljane, većina zemalja EU na to se oglušila jer ne žele ugroziti svoju nacionalnu sigurnost, što je prisililo američkog predsjednika Donalda Trumpa da zatraži da Europa “preuzme natrag 800 boraca terorističke organizacije Islamske države” i izvede ih pred sud.

Za razliku od zemalja EU, BiH je odlučila prihvatiti svoje državljane koji su se borili na strani terorističke organizacije Islamske države i koje je uhitio SDF.

Prihvaćanje zarobljenika podrijetlom iz BiH dio je suradnje između BiH i SAD-a, koji je pozvao zemlje da prihvate i procesuiraju pred svojim sudovima sve koji su otišli ratovati u Siriju. Sigurnosne agencije u BiH barataju podatkom da je iz Bosne i Hercegovine otišlo 260 ljudi, od čega 180 muškaraca.

Uglavnom su ondje odlazili preko Turske, najprije zrakoplovom, a potom ilegalnim putem do sirijskih ratišta. Otprilike 70 posto njih bilo je u ISIL-u dok su ostali ratovali u redovima konkurentske terorističke skupine Al-Nusra. No, njihov povratak i izlazak pred lice pravde u domovini sada je zaustavljen.