– Ma dajte, zaštita potrošača u nas je i dalje samo mrtvo slovo na papiru jer nas trgovci i dalje varaju i od nas rade magarce. U studenom sam u jednom modnom lancu kupila majicu za 70 kuna. Uoči Božića ta ista majica odjednom je stajala 159 kuna, a sada kad su počela sniženja, opet stoji 70 kuna, a trgovac se hvalio popustom i većim od 50% – kaže Maja V. iz Zagreba koja je, kao i mnogi građani, od zvučno najavljivanog Zakona o zaštiti potrošača, odnosno zakonskih ograničenja sezonskih sniženja, rasprodaja i akcija od početka godine očekivali puno.
Prosječno samo 30 posto
No iako su prva zimska sniženja počela već poslije Božića, u većini su dućana razočaravajuća, po mnogima i zavaravajuća – i nimalo nalik ekstraminusima na kakve smo navikli u izlozima u zemljama okruženja poput Slovenije, Austrije ili Italije. Stoga nije čudno što autobusi, primjerice Autoturista Samobor, već od 10. siječnja kreću dobro znanim nam rutama u šoping u Trst, Graz, Ljubljanu ili Beč. U austrijskom Parndorfu još se od Božića kupuje na sniženjima od 70, 80, čak i 90%, doznajemo od Igora Vujovića, savjetnika Društva Potrošač. I to – bez zakonske odrednice kad njihova sniženja moraju početi jer tamo od 50-ih prošloga stoljeća funkcionira i zaštita potrošača i dobri poslovni običaji trgovaca. U nas, pak, u teškoj gospodarskoj situaciji i poslovičnoj siječanjskoj besparici trgovci bi robu trebali nuditi i po većim sniženjima. No zasad su, uvjerili smo se, sniženja stala na 20 do 50%, odnosno prosječnih 30%, ali i tamo gdje se reklamiraju do 70% nije jasno poštuje li se zakon da se po tom najvećem sniženju prodaje najmanje petina robe u dućanu. Ipak, dobro je znati da se u Terranovi, primjerice, ženske tajice mogu kupiti već za 39,90 kuna, klasične crne hlače za poslovni look za 79,90 kuna iako se teško oteti dojmu da su ona najveća sniženja “rezervirana” za rasprodaju proljetnih ili jesenskih, a ne zimskih zaliha robe.
Premalo inspektora
I u H&M-u hvale se sniženjima do 70%, u Mani, Zari, C&A, Mangu, Tally Wejlu, Aldu do 50%... No pustoš u dućanima jasno pokazuje da građani nemaju novca ili ne vjeruju trgovcima te čekaju drugi ili treći krug sniženja nakon 15. siječnja, ali ni tada, doznajemo od upućenih, neće profitirati koliko šopingholičari u Austriji, Njemačkoj ili pak Italiji. Željko Tomašić iz Regionalne organizacije zaštite potrošača kaže kako početak i trajanje sniženja nije trebalo ograničavati zakonom jer zakon nema tko ni provoditi. Hrvatska, naime, ima samo 5-6 mjerodavnih inspektora koji na scenu stupaju tek kad se potrošač sam nije uspio izboriti za prava kod trgovca, a do tada može proći i 30 dana tijekom kojih trgovac stigne skriti svaku nepravilnost, prodati spornu robu, čak i zatvoriti dućan – tvrdi Tomašić.
>>U tijeku su sniženja i rasprodaje! Ovo su 2 zlatna pravila dobrog šopinga
>>Ovako izgleda božićni šoping u Londonu kada rasprodaja traje samo dva sata
Trgovci su lopovi.