Načelnik Krapinskih Toplica Ernest Svažić sada je presretan, no nije ni sanjao da je na čelu općine u kojoj se nalazi vrijedno arheološko nalazište – prapovijesno naselje.
Omeđeno bedemom
Riječ je površini od oko jednog hektra na predjelu zvanom Zašat na kojem je pronađeno nekoliko kilograma keramike i drugih dokaza da se tu živjelo negdje između 1000. i 800. godine prije Krista. Doduše, kazao nam je mladi magistar arheologije Davor Špoljar koji se trenutno nalazi na u Ljubljani kao doktorski kandidat, neki dijelovi predmeta pronađeni su početkom devedesetih godina, no ne zna se gdje su završili. Sada se sve točno prati i namjera je lokalitet zaštititi do rujna kako bi se mogao zatražiti novac za daljnja istraživanja. Sve je počelo krajem prošlog tjedna kada se oko kapele Marije Magdalene novcem Ministarstva kulture i Općine Krapinske Toplice krenulo u treću fazu obnove i uređenja te kapele, a konkretno je riječ o zemljanim radovima.
- Zbog prijašnjih nalaza naložen je nadzor, a već istog dana počeli su se iskopavati fragmenti keramičkih posuda. Načelnik me odmah pozvao, a ono što sam do sada našao govori mi da se se ovdje doista nalazilo prapovijesno naselje koje je bilo omeđeno zemljanim bedemom - kazao nam je arheolog Davor Špoljar koji sada prati svaki korak izvođača radova, ali sam odlazi i na šire područje. Tako je velik dio fragmenata pronašao u vinogradima, na sjeverozapadnom profilu platoa, na okolnim padinama te oko mauzoleja Jakova Badla.
Šiblje pomiješano glinom
- Nadzemne kuće su bile izgrađene od kućnog ljepa odnosno od šiblja pomiješanog s glinom, pronašao sam i fragmente brojnih keramičkih posuda od kojih su neke ukrašene te ognjišta. Budući da mi je to tema doktorskog rada mogu reći da u ovoj županiji ima oko četrdesetak nalazišta iz brončanog i starijeg željeznog doba, u što spadaju osim naselja i grobovi, šilje i drugi pojedinačni nalazi. Zanimljivo je da su takva naselja već pronađena kraj vrela u Stubičkim i Tuheljskim Toplicama. Ako se pronađu i uz Šemničke i Sutinske toplice moći će se zaključiti jesu li ljudi živjeli na strateškim položajima ili su već tada koristili termalne izvore - kaže mag. Špoljar.
Neki od vrijednih nalaza su fragment motike, utega, poliranih i ukrašenih manjih ili većih posuda, a na jednoj od njih su naslage koje će dati i odgovor na pitanje što se iz te posude jelo. Primjerice, ako se nađu lipidi, vjerojatno je riječ o mlijeku.
- Riječ je utvrđenom visinskom naselju, dvojnoj gradini jer ima dva vrha - jedan je kapela, a drugi mauzolej - objasnio je mag. Špoljar.