Zanimljiv i svečani dan na Markovom trgu nastavljen je u srijedu sjednicom Vlade u Banskim dvorima.
Premijer Plenković u uvodu čestitao je Tomislavu Tolušiću na tome što je izabran za dopredsjednika Vlade, kao i Darko Horvatu što je postao novi ministar gospodarstva.
Pohvalio se i rastom BDP-a od 2,5% u prvom kvartalu ove godine.
Plenković je najavio glavnu točku dnevnog reda, a to je strategija upravljanja javnim dugom. Poručio je kako su na tom polju kao Vlada ostvarili sjajan rezultat i kako se javni dug svake godine smanjuje.
Vlada je prihvatila strategiju upravljanja javnim dugom.
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je nacrt novog zakona o obavljanju studentskih poslova, a ono najvažnije je da se u njemu izjednačavaju prava izvanrednih i redovnih studenata što znači ukoliko se taj zakon prihvati, tada će i izvanredni studenti moći raditi preko studentskog ugovora.
Državna tajnica Majda Burić dobila je riječ je kako bi predstavila nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obaveznim mirovinskim fondovima. Izmjenama bi došlo do toga da reviziju može obaviti samo revizijsko društvo, a više to neće moći obavljati samostalni ovlašteni revizor.
Radna skupina za pregovore o višegodišnjem financijskom okviru EU
Hrvatska će kao najmlađa država članica EU po prvi put punopravno sudjelovati u čitavom procesu pregovora oko budućeg europskog proračuna, istaknuto je na sjednici Vlade na kojoj je odlučeno da će se osnovati i radna skupina za pregovore o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021.-2027. godine.
Europska komisija je početkom svibnja predstavila prijedlog Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027.
To je prvi korak u tim pregovorima, dok odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
"Pretpostavlja se da će vrijeme pregovora trajati godinu do dvije s obzirom na važnost usklađivanja i politika, što će se financirati, kao i raspodjele između država, koliko će se toga financirati i uvjeta pod kojima će se te financije izdavati", istaknula je na sjednici Vlade ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Kako je riječ o izuzetno važnom području u radnu skupinu, koja će se osnovati temeljem današnje odluke Vlade, ući će predstavnici 17 ministarstava i Ureda predsjednika Vlade, i to na razini državnih dužnosnika, njihovi će zamjenici biti iz redova dužnosnika/rukovodećih državnih službenika, a po potrebi će se moći uključiti i i drugi dužnosnici i predstavnici drugih tijela državne uprave, kao i vanjski stručnjaci.
Radnom će skupinom supredsjedati predstavnici ministarstava financija i vanjskih i europskih poslova, a u idućih će pet dana ministri 15-ak ministarstava trebati imenovati svoje predstavnike za članove i za zamjenike.
Ta će radna skupina analizirati prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, pratiti pregovore, utvrđivati i usklađivati prioritete Hrvatske u raspravama, koordinirati i pripremati stajališta koja će zastupati predstavnici Hrvatske za pojedine faze pregovora, pratiti i analizirati stajališta i prijedloge drugih zemalja članica, itd.
Inače, Europska komisija je u prijedlogu višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. predložila veći proračun za u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.
Prema prijedlogu, za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže se dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.
U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08 posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima.
Komisija je pritom predložila smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i za kohezijsku politiku, za otprilike po 5 posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna.
Komisija predlaže znatno povećanje proračuna za neka područja, primjerice za investicije u digitalnu tranformaciju i mreže, za europske snage solidarnosti, za upravljanje i zaštitu vanjskih granica, migracije i azil, za investicije u istraživanje i inovacije, za sigurnost, za vanjsku politiku itd.
Koliko si samo nada probudio, mlad, obrazovan, ugledan u svijetu, reformator .. maske su pale, gori si od svih, lažljiv, bahat, korumpiran, spletkaroš, antihrvatski .. gubi se!