Na rubovima Crkve započela generacijska smjena biskupa

Nekako tiho i gotovo neprimjetno u očima javnosti u hrvatski episkopat s početkom ove ulaze novi biskupi. Prvo je papa Franjo početkom veljače papinskim nuncijem za Bjelokosnu Obalu i nadbiskupom mons. Antu Jozića (52), dotadašnjeg voditelja studijske misije Svete Stolice u Hong Kongu, potom je početkom ožujka za novoga pomoćnog biskupa đakovačko-osječkog imenovao mons. Ivana Ćurića (55), dotadašnjeg generalnog vikara Đakovačke i osječke nadbiskupije, da bi prekjučer Sveti Otac prihvatio odreknuće križevačkog episkopa Nikole Kekića i upravljanje Križevačkom eparhijom povjerio mladom župniku Jastrebarskog i Krički, o. Milanu Stipiću (41), koji, doduše, nije imenovan biskupom, nego apostolskim upraviteljem, što mu jamči identične ovlasti biskupskima, ali i eventualni put prema biskupskoj katedri.

Biskupsko imenovanje koje će uslijediti zacijelo će biti za Varaždinsku biskupiju, jer je sadašnji biskup mons. Josip Mrzljak u siječnju navršio kanonsku dob od 75 godina za mirovinu i svoje je odreknuće poslao papi Franji. Govorilo se kako bi ga mogao naslijediti križevačko-bjelovarski biskup mons. Vjekoslav Huzjak, no to je zacijelo otežala nesreća koja se nedavno dogodila mons. Huzjaku u lovu, pa će se tek vidjeti za koga se papa Franjo odlučio u Varaždinu.

Također, svoj mandat na raspolaganje stavio je i mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić, koji je u veljači napunio 75 godina, a imenovanje novoga biskupa, osim zato što se radi o korpusu Crkve u Hrvata, sa zanimanjem se iščekuje i zbog Međugorja, koje je snažno obilježilo Perićev mandat.


Netko će reći kako su sva ova imenovanja “rubna”, jer se radi o jednom nunciju, dakle, nadbiskupu koji neće doći upravljati nekom od hrvatskih biskupija, odnosno o jednom pomoćnom biskupu te apostolskom upravitelju. No, ona otvaraju, zapravo, krug velike generacijske smjene hrvatskih biskupa, koji će svoju puninu dosegnuti u sljedeće tri-četiri godine. Tada će, naime, svoje mandate na raspolaganje papi poslati nadbiskupi Splita, Rijeke, Zadra i Zagreba.

Naime, nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić ove će godine napuniti 72 godine, kao i nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. Nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić imat će 71. godinu, dok kardinal Josip Bozanić upravo danas, 20. ožujka, slavi 70. rođendan. Pridružuje im se i biskup požeški mons. Antun Škvorčević koji ove godine ima 72.


Katolička crkva u Hrvatskoj, dakle, u narednih nekoliko godina dobit će posve novo vodstvo, a promjene su počele upravo ovih dana. Valja napomenuti kako se ne radi ni o čemu izvanrednome, nego o redovitoj smjeni generacija, tj. dobi od navršenih 75 godina, kada su biskupi po kanonskom zakoniku dužni podnijeti “zahtjev za umirovljenjem”.

Sveta Stolica ga može prihvatiti u kratkom roku i imenovati nasljednika, no njegovo traženje može i potrajati. U svakom slučaju, dolaskom novih biskupa znatno će se promijeniti slika episkopata, koji će određivati smjer Crkve u narednih dva-tri desetljeća.