Ovo su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu

Prijedlogom proračuna za 2018. godinu, koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru, u odnosu na originalni proračun za ovu godinu predviđen je rast proračuna većine ministarstva, pri čemu najviše u resorima gospodarstva i zaštite okoliša, za 27,6 odnosno 25,7 posto, dok je za tek tri ministarstva predviđeno manje sredstava, a najviše resoru financija, za gotovo 26 posto.

Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna ili 25,8 posto manje nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveće smanjenje iznosa na stavkama su izdaci za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire, za 35,7 posto, na 11,85 milijardi kuna, izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita za 35,6 posto, na 5,6 milijardi kuna te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 35,5 posto, na 18 milijardi kuna.

Proračun je smanjen i Ministarstvu unutarnjih poslova, za 1,6 posto, na 5,18 milijardi kuna, te Ministarstvu pravosuđa, za 0,3 posto, na 2,43 milijarde kuna.

S druge strane, proračun Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta najviše je porastao u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, i to za 27,6 posto, na 2,8 milijardi kuna. Postotno najveći rast kod tog ministarstva na stavkama je naknada građanima i kućanstvima, za 732 posto, na 19,55 milijuna kuna, te ostali rashodi, za 412 posto, na 925 milijuna kuna.

Slijedi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s rastom proračuna za 25,7 posto, na 3,3 milijarde kuna, te Ministarstvo državne imovine s rastom od 22,2 posto, na 73,7 milijuna kuna.

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja planirano je povećanje proračuna za iduću godinu za 19 posto, na 991,6 milijuna kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja za 15,9 posto, na 1,3 milijarde kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 15,7 posto, na 720,3 milijuna kuna.

Za Ministarstvo zdravstva planiran je iznos od 11,5 milijardi kuna, što je za 15,3 posto više nego u originalnom proračunu ove godine. Pritom se rashodi poslovanja planiraju u 11,8 posto većem iznosu, materijalni rashodi za 14,8 posto, rashodi za zaposlene za 4,1 posto, rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 108,6 posto te rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za 456 posto.

Ministarstvu poljoprivrede proračun će biti povećan za 11 posto, na 7,2 milijarde kuna, Ministarstvu turizma za 9,2 posto, na nešto više od 204 milijuna kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 8,1 posto, na 5,5 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 6,5 posto, na 1,2 milijarde kuna, Ministarstvu uprave za 6,3 posto, na 503 milijuna kuna.

Na povećanje proračuna u idućoj u odnosu na originalni proračun za ovu godinu mogu računati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, i to za 4,1 posto, na milijardu kuna, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za 3,7 posto, na 44 milijarde kuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 3,6 posto, na 7,27 milijardi kuna, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja za 2,5 posto, na 16,12 milijardi kuna.

Vlada RH će prijedlogom proračuna za 2018. godinu dobiti 354,66 milijuna kuna ili 0,6 posto više nego što je planirano ovogodišnjim proračunom.

Hrvatski Sabor dobit će 134,7 milijuna kuna, odnosno 5,8 posto manje nego ove godine, Ured Predsjednice RH imat će na raspolaganju 38,14 milijuna kuna ili 1,1 posto više, Ustavni sud 33,28 milijuna kuna ili 3,7 posto više. 

Prijedlog proračuna Vlada temelji na rastu gospodarstva od 2,9 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da se proračun za 2018. godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto i da će u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja.

"Naš okvir makroekonomske politike određen je izlaskom iz šestogodišnje recesije, temeljenom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji, investicijama i uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava", kazao je Plenković na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o proračunu za iduću godinu.

Poručio je kako Vlada želi da u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bude usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te da će i dalje raditi na jačanju temelja za trajan i stabilan gospodarski rast.

Plenković je kazao da se u 2018. se očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto.

Istaknuo je, također, da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a. "Dakle još bolji rezultat nego prošle godine", ustvrdio je premijer, dodavši da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Lani je deficit proračuna opće države bio na razini 0,9 posto BDP-a.

Plenković je poručio i da je važno da će se nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.

"U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle, to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama", istaknuo je premijer.

 Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi, kazao je, biti 79,8 posto BDP-a.

"Ako to ispunimo, došli smo na ispod 80 posto (udjela). To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu politiku i makroekonomsku politiku Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju i koji žele vidjeti kako se snalazimo u sklopu europskog semestra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makroekonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade RH", zaključio je premijer.

 Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, odnosno za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši.

 Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor

Tijek sjednice:

10.50 – Ministri su prihvatili prve četiri točke dnevnog reda. 

To su: 

1. Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, s prijedlogom projekcija za 2019. i 2020. godinu

2. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu

3. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu

4. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu    

10.48 – Ovu godinu deficit državnog proračuna u odnosu na originalni plan je manji za 2.5 milijardi kuna – rekao je Marić.

– Spuštamo razinu deficita opće države na 0,6 posto, odnosno 2,2 milijarde kuna, što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijesnog rezultata koji smo imali prošle godine – kazao je Marić.

10.40 – Za 2018. godinu, kao što je i najavljeno, projicirana razina deficita opće države jest 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna. Godina 2018. godina je nastavka ili poboljšanja rezultata kojima smo počeli 2016., a nastavili 2017. godine – rekao je Marić. 

– Doveli smo javne financije i proračunsku politiku do razine da trošimo koliko imamo, odnosno zarađujemo i stvaramo prostor za dodatne i nove krugove rasterećenja građana i poduzetnika – kazao je ministar.

12.26 – Mogu vam garantirati sto posto da smo prihod od poreza na dohodak pogodili u lipu. On iznosi 0 kuna, tog poreza više nemamo – rekao je Marić.

– Porez na dobit bilježi rezultate znatno više od naših očekivanja – objasnio je Marić i rekao kako su to učinci njihove porezne reforme.

– Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna – rekao je Marić i dodao kako je to, u odnosu na ovogodišnji proračun, porast od 5 milijardi kuna.

Rekao je kako se većina odnosi na prihode iz EU fondova, oko 3,5 milijardi kuna.

Subvencije su planirane na 6,6 milijardi kuna, a to se najviše odnosi na subvencije u poljoprivredi. U idućoj godini nema stavke za restrukturiranje brodogradilišta.

10.24 – Ministar Zdravko Marić prezentirao je proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

– Najveći pozitivan doprinos u idućim godinama očekujemo od izvoza roba i usluga, a u isto vrijeme imamo negativnu kontribuciju uvoza roba i usluga – rekao je Marić.

Iduće godine očekuju inflaciju od 1,5 posto. Rekao je kako je važnije od svih ovih projekcija povećati broj zaposlenih.

Ukupni prihodi za 2018. godinu planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna.

10.18 – U 2018. realan rast BDP-a očekuje se 2,9 posto, u 2019. očekuje se 2,6, a u 2020. godini 2.5 posto – rekao je Plenković govoreći o prijedlogu proračuna za iduću godinu.

Rekao je i kako se 2020. godine očekuje proračunski višak od 0,8 posto BDP-a.

– Za 2017. godinu očekujemo da se udio javnog duga smanji na 79,8 posto – kazao je Plenković.

10.12 – Premijer Andrej Plenković na početku je govorio o konferenciji na kojoj su, u suradnji s HNB-om, govorili o uvođenju eura.

Rekao je kako je Hrvatska već prihvatila obvezu uvođenja eura, no nije bilo definirano kada će se to dogoditi.

Rekao je kako Vlada želi da se sljedeće godine otklone mitovi o uvođenju eura. 

– Drago mi je da smo imali sadržajnu raspravu – kazao je premijer.

Govorio je i o Danima turizma te je čestitao ministru Gariju Cappelliju na uspješnoj sezoni.

– Drago mi je da su prognoze za ulaganja u turizam milijardu eura – kazao je Plenković.

Zahvalio je i pilotima kanadera koji su pomagali susjednoj Italiji. 

– Molim ministra da zahvali našim pilotima – rekao je Plenković.

10.10 – Prihvaćen je dnevni red