Radi li Vlada antikampanju svome kandidatu Ivi Josipoviću? Tek što je donijela odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora i naknadi troškova izborne promidžbe, Josipović se od nje ogradio.
Svjestan da birači neće dobro primiti odluku da se kandidatu s najvećim brojem glasova troškovi kampanje refundiraju u iznosu od milijun kuna, što je čak četiri puta više nego je bilo određeno na prethodnim izborima, Josipović nije imao druge nego poručiti biračima da nema ništa s tim.
– Niti me tko pitao za takvu odluku niti je podržavam. Mislim da u vremenima koja jesu teška ne treba povećavati iznos za financiranje kampanje. Smatram da ima još dovoljno vremena da Vlada razmotri je li to baš najbolja odluka – rekao je Josipović kojemu je premijer Zoran Milanović na samome startu utrke ispalio metak u nogu. Naravno da će veće iznose naknade za troškove kampanje nego što su ih imali kandidati na prethodnim izborima ubrati i Kolinda Grabar Kitarović te Milan Kujundžić, ali oni s tim nemaju nikakve veze pa će podijeliti novac, ali neće političku štetu.
Međutim, odluka da se kandidatu koji će dobiti najveći broj glasova u prvome krugu refundira milijun kuna, a ostalima koji su prešli deset posto glasova trošak se nadoknađuje razmjerno broju dobivenih glasova govori o neprincipijelnosti Milanovićeve vlade. S razlogom se postavlja pitanje je bi li Vlada odlučila za četiri puta podići iznos koji će dobiti pobjednik prvog kruga (a u drugom krugu još 20 posto od iznosa naknade u provom krugu) da sve ankete ne govore kako upravo Josipović ima najviše izgleda osvojiti predsjednički mandat? Vjerojatno ne bi. Na takav zaključak osobito upućuje odluka Vlade o naknadi troškova kampanje za izbore u Europski parlament zbog koje je predsjednica ORaH-a Mirela Holy podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti. O čemu se radi? Kada smo prvi put nakon ulaska Hrvatske u EU birali zastupnike u Europskom parlamentu, njihov mandat nije trajao ni godinu dana jer su slijedili redovni europarlamentarni izbori. No Vlada je odlučila da svaka politička stranka ili lista koja dobije najmanje pet posto podrške birača dobije 250.000 kuna naknade za izbornu promidžbu po osvojenom mandatu. SDP je na tim izborima 2013. godine osvojio pet mandata i vratio si 1,25 milijuna kuna, a HDZ šest mandata što je nosilo 1,5 milijuna. Na redovnim izborima za Europski parlament iznova se morala donositi odluka o visini iznosa kojim će se iz proračuna pokriti troškovi kampanje. Tada su se dogodile poplave u Slavoniji pa su stranke rekle da će novac za predizbornu promidžbu preusmjeriti za pomoć stradalima u poplavi. Kukuriku koalicija obećala je 450.000 kuna s te stavke, a HDZ 200.000. Kako se po zakonu taj novac morao strankama refundirati iz proračuna, Vlada je naknadno, vjerojatno da ne bi sama sebi skočila u usta, donijela odluku da se troškovi kampanje nadoknade sa svega 43.000 kuna po osvojenom zastupničkom mandatu. Posljednji izbori za Europski parlament govore nam kako se političke stranke prikazuju velikodušnima i spremne su se odreći novca samo u situacijama kada to mogu naplatiti na drugi način, odnosno kad im taj potez donosi izravnu političku korist.
S druge strane, ti isti izbori pokazuju da su stranke dovoljno materijalno potkovane da mogu podnijeti troškove svojih kampanja a da im se ne refundiraju iz proračuna. No ponašaju se ovisno o dnevnopolitičkoj situaciji. Očigledno je sada Vlada procijenila da dodjelom visokih iznosa za promidžbu predsjedničke kampanje neće naškoditi svojem rejtingu. No to pokazuje da se ne razmišljaju koliko teško žive obični ljudi i da bi bilo fer pokazati solidarnost i ponašati se skromnije. Uostalom, u prošloj predsjedničkoj kampanji zakon je jamčio naknadu troškova od 500.000 kuna, ali su zbog krize bili prepolovljeni.
>> Josipović: Samo pogledajte tko su ljudi u tijelima HNS-a i sve će vam biti jasno
Ivanka Toma tvoji odlaze a naši dolaze, jednostavno