Međimurje ima nešto što privlači ljude, što mnogi prepoznaju, a ne
znaju definirati. Kvaliteta hrane, specifičnost odmora, bogata
tradicija i povijest, gostoljubivi ljudi, razvijena infrastruktura i
kulturna ponuda čine Međimurje prepoznatljivim u Hrvatskoj.
Što kad ukinu poticaje
piše to u uvodu strategije ruralnog razvoja Međimurja, dokumenta koji
se dugo čekao. Od njega najviše očekuju poljoprivrednici, koji više ne
znaju što bi sijali i koje životinje uzgajali. No, u strategiji
odgovore na ta pitanja neće dobiti. Svrha je strategije da se “predlože
mjere za uklanjanje prepreka i povezivanje poljoprivrede, poduzetništva
i turizma”.
O iscrpnoj strategiji, napisanoj na čak 140 stranica, ovih će dana
raspravljati političari koji će je i donijeti. Pitali smo
poljoprivrednike kako vide poljoprivredu za pet godina. Razgovarali smo
s međimurskm kozarima, koji drže polovicu svih uzgojno valjanih koza i
“nose” 37 posto proizvodnje kozjeg mlijeka u Hrvatskoj. Erika Baranašić
kaže da kozarstvo ima budućnost, no nejasno je što će se dogoditi za
dvije godine kada država ukine poticaje.
- Obiteljsko gospodarstvo sa 100 koza i deset hektara zemlje moglo bi
dobro živjeti. No, kada se bude radilo prema europskim standardima,
mnogo će se toga promijeniti. Za kozare to znači 130 kuna po kozi, a
ostalo kroz ruralni razvoj. Dakle, teško je reći što nas čeka za pet
godina - kaže E. Baranašić. Međimurski voćari proizvode četvrtinu svih
jabuka u Hrvatskoj, a za četiri-pet godina trebalo bi biti 1500 hektara
voćnjaka, kojih je sada 700 hektara, kaže voćar Anđelko Horvat iz
Donjeg Kraljevca.
I proizvodnja jabuka, veli, ima budućnost, no pitanje je koliko će im
poticaja moći dati država, županija i lokalna samouprava. Uzgajivači
krava i svinja pozdravljaju planove da se zaštiti zemljopisno porijeklo
mesa z tiblice, sira turoša, bučina ulja, međimurske gibanice i čurki,
koji bi se za pet godina trebali naći na jelovnicima svih restorana.
Svinjari pesimisti
- Dakako, ako proizvođači svinja prežive do tada. Ostat će ih
nekolicina i zato sam pesimist - kaže Sonja Fažon iz Gardinovca.
Gospodarstva s pola hektara
U strategiji se ističe da bi Međimurje moglo postati lider u ruralnom razvitku u Hrvatskoj. Kad je o poljoprivredi riječ, naglasci su na porastu potražnje prehrambenih proizvoda, povećanju prihoda te jačanju položaja međimurskih proizvođača unutar trgovačkih lanaca. Jedan je od najvećih problema usitnjenost zemljišta. Čak 40 posto domaćinstava koja se bave poljoprivredom imaju manje od pola hektara zemljišta. - Nema poljoprivrede bez zemljišta - kaže farmer Petar Novak iz Preloga. Obitelj Novak iz Sv. Urbana veli da nema napretka bez tehnologije, pa su otvorili suvremenu farmu. Josip Bermanec pretpostavlja da će hrana za životinje biti sve skuplja. (ibe)