U srednje škole upisuju se 44.462 učenika

Na stranim tržištima tražimo kuhare, pekare, fasadere, a u škole ih upisujemo na kapaljku

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe
13.05.2022.
u 23:38
A u svim srednjim školama Hrvatske mjesta je za ukupno 44.462 učenika. Toliko osmaša, koliko je planiranih upisnih mjesta, Hrvatska nije imala ni posljednjih pet godina – lani je učenika koji prelaze u srednje škole bilo 38.277, pa prema tome ispada da su osmaši polazili nastavu u razredima koji su imali 17 učenika.
Pogledaj originalni članak

Samo u Zagrebačkoj županiji u ovoj upisnoj godini predviđeno je 240 mjesta za buduće ekonomiste. To je, naime, drugi izbor, nakon gimnazija, za koji se odlučuje i gdje se upisuje najviše budućih srednjoškolaca. I nije više pitanje trebaju li se umanjiti upisne kvote u srednjim školama, nego hoćemo li uskoro imati koga u njih upisivati jer i ove godine ima više upisnih mjesta nego učenika osmih razreda. Hrvatska s lipnjem u upisni proces za srednje škole šalje 39.440 učenika, i to generaciju u kojoj je 38,49 posto odličnih i samo 0,69 nedovoljnih.

A u svim srednjim školama Hrvatske mjesta je za ukupno 44.462 učenika. Toliko osmaša, koliko je planiranih upisnih mjesta, Hrvatska nije imala ni posljednjih pet godina – lani je učenika koji prelaze u srednje škole bilo 38.277, pa prema tome ispada da su osmaši polazili nastavu u razredima koji su imali 17 učenika.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: WorldSkills Croatia 2022, najveće strukovno natjecanje u ovomu dijelu Europe

S obzirom na broj ekonomista koje se planira upisati u ekonomske škole Zagrebačke županije, uz činjenicu da Hrvatska trenutačno u 77 srednjoškolskih ustanova školuje 9398 budućih ekonomista, nije čudo da baš nitko sve ove godine nije povukao pitanje školovanja kadra koji ne samo da je višak na našem tržištu rada nego po postojećem obrazovnom programu u takvim školama nije ni konkurentan na stranom tržištu rada.

Nasuprot ekonomistima, samo u Zagrebačkoj županiji planiramo školovati 20 mesara, 49 kuhara, 59 instalatera grijanja. Planiramo jer broj upisnih mjesta ne znači da će djeca te smjerove i upisati. Desetljećima je Hrvatska njegovala kult gimnazija i ekonomskih škola kao više vrijednih srednjih škola u odnosu na strukovne i obrtničke škole. A realnost je jasna – samo u prva četiri mjeseca ove godine Zavod za zapošljavanje na stranim je tržištima, primjerice, tražio više od 6000 kuhara i 800 pekara.

Video: Kako strani radnici žive u Hrvatskoj

A pekara samo u Varaždinskoj županiji planiraju u ovoj upisanoj godini upisati 14, dok se trenutačno u ukupno 17 ustanova kroz tri obrazovna programa školuje ukupno 241 budući pekar ili pekarica. U prva četiri mjeseca ove godine Zavod za zapošljavanje na stranim tržištima rada tražio je i 885 elektroinstalatera, a u cijeloj Hrvatskoj trenutačno se u svim razredima kroz dva obrazovna programa za to zanimanje školuje 905 učenika, među kojima su tek četiri učenice.

Štoviše, na stranim su se tržištima rada u prva četiri mjeseca ove godine tražila 1102 fasadera. Na stranim tržištima to je zanimanje koje će se bez dvojbe morati nastaviti tražiti izvan naših granica jer se trenutačno, bez nove upisne generacije, u Hrvatskoj u ukupno dvije obrazovne ustanove – graditeljskoj školi Čakovec i Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi Zagreb – školuje ukupno 18 budućih fasadera.

DONOSIMO DETALJE

Više od 7000 hrvatskih tvrtki zatražilo zapošljavanje 50.000 stranaca: Evo kolike im plaće nude

lako je moguće da osim neto plaće na koju su stranci prijavljeni poslodavci isplaćuju dodatne dnevnice, neoporezive naknade, plaćaju smještaj i hranu, što sve zajedno povećava primanja stranaca i poskupljuje satnicu, sve je to premalo da bi se itko osjećao sigurno. Poslodavci tako ne mogu računati da će doći do potrebnog broja radnika, a radnici ne mogu pokriti ni golu egzistenciju.

DRAGAN BAGIĆ

Ljudima treba dignuti plaće i to je ključni problem. Sad je moment o kojem se u Hrvatskoj priča deset godina

To restrukturiranje u biti treba značiti ili prisiljavanje poslodavaca na dizanje produktivnosti kroz investicije i reorganizaciju ili eliminaciju onih poslodavaca koji to nisu u stanju (objektivno ili subjektivno). Umjesto da traže rješenje u dizanju plaća kroz sustav kolektivnog pregovaranja sa sindikatima, na vlastiti trošak iz porasta prihoda i produktivnosti, poslodavci bi željeli da njihov problem riješi država. Prijedlog poslodavaca svodi se na ideju da bi država trebala dio javnih prihoda prebaciti u neto plaće kako bi poslodavcima osigurala zadovoljniju radnu snagu i nešto bolju poziciju u privlačenju novih radnika. Zagovornici slobodnog tržišta rješenje svog tržišnog problema, a pitanje nedostatka (motivirane) radne snage po postojećim cijenama rada proizlazi iz trenutačnog odnosa ponude i potražnje na tržištu rada, traže u državnoj intervenciji.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DA
dam63
21:23 14.05.2022.

Imamo Hrvatsku 🖕

PR
prokurator
00:04 14.05.2022.

ma ljudi moji to je super. zato jer ovi iz indije i bangladeđa koji dolaze radit te poslove, oni će popravit natalitet. biće hrvati malo smeđi, al šta ima veze. a ovih 250.000 što je trenutno bez posla, potjerat treba van što prije.