Na sudu tražili pravdu i zarađeno, a "dobili" 28.000 kuna troška

Za braću Josipa, Franju i Zlatka Petanjka iz Drenja pravda, kažu, nije dostižna. Svoju farmersku sudbinu prošle jeseni predali su u ruke odvjetnika i time stekli epitet jedinih poljoprivrednika koji su stvari s posrnulom Đakovštinom odlučili raščistiti sudskim putem.

Nedočekana ovrha

Na Općinskom sudu u Đakovu završilo je pet tužbi Petanjkovih radi osiguranja naplate fakturirane pšenice i kukuruza. Njihova potraživanja prema mlinsko-pekarskoj industriji narasla su tako na 465.000 kuna dok su ih sudski i troškovi odvjetnika do sada koštali 28.000 kuna.  – Tada i počinju naši problemi jer se procesi sporo odvijaju, a mi troškove uredno plaćamo. Krajem listopada platili smo prvu ovrhu, ali se ona nije održala, a potom je stigao račun i za drugu. Sve mi je dosadilo plaćati pred blagdan Sveta tri Kralja jer se ništa nije dogodilo. Ovrha je na kraju zakazana i održana 21. siječnja kada su popisana četiri teška kamiona, šest traktora, 11 traktorskih i tri kamionske prikolice, kao i tri dostavna vozila Đakovštine – priča Josip. S braćom sada strahuje da robu koju su predali prošle godine nikada neće naplatiti, a istovremeno ih s druge strane pritišće banka kojoj kvartalno moraju plaćati ratu kredita za kupljeni kombajn u visini od 70.000 kuna. No, samo četiri dana nakon što su Petnjakovi uspjeli „odahnuti“ jer je ovrha održana, nad Đakovštinom je službeno otvoren stečaj. Stečajni upravitelj zatražio je tada da se postupak koji je presuđen u korist farmera iz Drenja, obustavi.

Sve je po zakonu

– Na žalost ne mogu ništa. Samo sam konstatirao postojeće stanje jer sve ovrhe koje su u ovom predmetu pokrenute 60 dana prije otvaranja stečaja, prema odredbama Stečajnog zakona se obustavljaju – pozivajući se na zakon rastumačio je stečajni upravitelj Đakovštine Perica Mitrović dodajući kako je Petnjakove kao vjerovnike s njihovim potraživanjima svrstao u drugi isplatni red jer je neosporno ono što im pripada. Braća Petnjak samo su jedni na popisu od 550 poljoprivrednika koji nisu ušli u grupu od 1900 obeštećenih seljaka, a kojima je država iz robnih rezervi naknadila 18.000 tona pšenice vrijedne oko 14 milijuna kuna.