U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 282 dojenčadi, među koje se ubrajaju djeca od rođenja do kraja prve godine života, ili sedmero na 1000 živorođenih. Velike su razlike među županijama, i to od 3,4 u Bjelovarsko-bilogorskoj i 3,9 Karlovačkoj do 11,8 Vukovarsko-srijemskoj i 12 u Ličko-senjskoj županiji.
Uzroci smrti
Dojenačka smrtnost u međunarodnim razmjerima među osnovnim je pokazateljima zdravstvenog stanja populacije, zdravstvene skrbi, ali i socijalno-gopodarskog okruženja.
Na osnovi nedavno objavljenog zdravstveno-statističkog ljetopisa za prošlu godinu HZJZ-a, najčešći uzroci smrtnosti dojenčadi posljedica su određenih patoloških stanja vezanih uz trudnoću ili porod, zatim posljedica prirođenih anomalija te nedovoljno definirana stanja. Među pojedinačnim uzrocima smrti prevladava nezrelost zbog uranjenog rađanja ili se radi o teškim malformacijama, pa je među prvim uzrocima smrti respiracijski distres, intrakranijalno krvarenje i druge komplikacije koje nastaju zbog niske porođajne težine i kratkog trajanja trudnoće. Među prirođenim malformacijama, najviše je smrti zbog grešaka na srcu i velikim krvnim žilama. No, velik udio uzroka smrti u skupini nedovoljno definiranih stanja, zauzima sindrom iznenadne dojenačke smrti - SIDS.
Skrb za trudnice
S ukupno 13 umrle dojenčadi, SIDS je na trećem mjestu među pojedinčanim uzrocima dojenačke smrtnosti, što je ocijenjeno zabrinjavajućim s obzirom na to da je godinu ranije od ovoga sindroma umrlo devetero dojenčadi kada je ovaj uzrok smrtnosti bio na devetom mjestu. Ipak, ukupni mortalitet dojenčadi u Hrvatskoj od 7 na 1000 živorođenih najniži je u posljednjih deset godina. U 1993. iznosio je 9,9, a 2001. godine 7,7. Međutim, u usporedbi s nekim tranzicijskim zemljama, Hrvatska ima visok mortalitet dojenčadi i još uvijek puno prostora za poboljšanje skrbi za trudnice i malu djecu. Nisku dojenačku smrtnost bilježe Češka, pa Slovenija. Na osnovi dostupnih podataka, dojenačka smrtnost u Češkoj je 2001. godine bila 4, u Sloveniji 4,3. No, s druge strane je Poljska sa 7,7, Mađarska s 8,1 ili Rusija gdje umire čak 14,6 dojenčadi na 1000 živorođenih. S ukupno 350 mrtvorođenčadi i umrlih u prvih šest dana nakon rođenja, u Hrvatskoj je 2002. godine perinatalna smrtnost manja nego godinu ranije kada je u perinatalnom razdobolju umrlo 402 djece.
Diana Glavina