'Na ulici će završiti 3000 zaštićenih najmoprimaca'

Izmjene Zakona o najmu stanova, koje bi se pred saborskim zastupnicima trebale naći u četvrtak, posljednjih su dana podigle rijetko viđenu buru u javnosti nakon što su udruge zaštićenih najmoprimaca pisale premijeru Andreju Plenkoviću tražeći da povuče zakon zbog kojih će, tvrde, više od 3000 ljudi završiti na ulici. Naime, predloženi zakon predvidio je postupan rast najamnina koje vlasnicima stanova plaćaju zaštićeni najmoprimci u sljedećih pet godina. Nakon tog razdoblja, najmoprimci bi ostali bez zaštite, a vlasnici bi imali pravo neograničeno raspolagati svojom imovinom.

Angažman udruga najmoprimaca izazvao je ogorčenost u Udruzi vlasnika stanova, u kojoj tvrde da najmoprimci barataju netočnim brojkama kako bi stvorili pogrešan dojam u javnosti da se radi o socijalno ugroženim građanima.

– Radi se o dezinformacijama, najmoprimci su izvukli slučajeve koji su potpuno atipični, no pravi podaci sasvim su drukčiji i dokazuju da je socijalna struktura zaštićenih najmoprimaca uvelike iznad prosjeka materijalnog stanja građana u Hrvatskoj – kazao nam je tajnik Udruge vlasništvo i posjed Josip Hrastić.

Iako najmoprimci tvrde da su izvorni vlasnici mahom prodali svoje stanove, Hrastić navodi da je 2002. bilo 88 posto izvornih vlasnika te da se situacija u međuvremenu nije značajno promijenila.

– Osim toga, vlasništvo je vlasništvo i možda je čovjek koji je prodao stan bio u takvoj stisci da nije imao drugog izbora. Riječ je o pokušaju diskreditiranja vlasnika stanova. No u nacrtu zakona iz 2002. stajalo je kako je točno 50 posto zaštićenih najmoprimaca istodobno imalo u vlasništvu jednu ili više useljivih nekretnina – kaže Hrastić i navodi da su 1083 najmoprimca imala jedan useljiv stan ili kuću, 316 dva, a 105 koji imaju tri vlastita stana ili useljivu kuću.

Hraste je ogorčen i time što u novom prijedlogu nema statističkih podataka koji bi pokazali stvarno stanje i pita se donosi li se zakon za zaštitu vlasnika ili najmoprimaca, no upućuje na to da u obrazloženju novog zakona stoji kako su među 3734 kućanstva zaštićenih najmoprimca samo 94 kućanstva branitelja ili primatelja socijalne pomoći kojima će država subvencionirati najamninu.

Koliko je usijana atmosfera uoči saborske rasprave o ovom prijedlogu, pokazuje i neslužbena informacija koja se jučer pojavila među vlasnicima stanova da je premijer Andrej Plenković popustio pod pritiskom te da je na koordinaciji vladajućih stranaka najavio povlačenje zakona iz procedure. Iz Vlade, međutim, poručuju kako to nije točno i kako će zakon donijeti po planu.

– Nitko ni na Vladi ni na koordinaciji među vladajućim strankama nije to spominjao i nećemo odustati od zakona. Ne samo da za to nema razloga nego je donošenje zakona naša obveza. U protivnom, Hrvatskoj bi se o glavu mogle obiti brojne tužbe, ali i procedura Europske komisije koja također očekuje usklađivanje zakona – kazao nam je izvor iz Vlade.

Podsjeća da je na sudu u Strasbourgu već doneseno nekoliko presuda u korist vlasnika stanova, koje predviđaju obeštećenje vlasnika sve od 1997. godine.

– Dvije takve presude posljednjih su dana donesene i na županijskim sudovima u Hrvatskoj i, ne sredimo li stanje i ne donesemo zakon, Hrvatska bi se mogla suočiti sa štetama u stotinama milijuna kuna – govore neslužbeno u Vladi.