Danas je na Veleučilištu VERN' predstavljen tripartitni projekt OBRAD (obrazovanje i rad), čiji je osnovni cilj poticanje konstruktivnog dijaloga između državnog i privatnog obrazovnog sektora i tržišta rada, odnosno gospodarstva.
Predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta VERN', Branko Štefanović, ujedno i idejni začetnik projekta OBRAD, istaknuo je kako će projekt započeti 1. OBRAD konferencijom koja će se početkom lipnja održati u Zagrebu.
"Baza ovog projekta je međusobno nerazumijevanje obrazovnog i poslovnog sektora, budući da jedni tvrde da im nedostaje kadrova koji su neophodni gospodarskom razvoju, dok drugi tvrde da njih ne dopiru kvalitetno artikulirane informacije o tome kakvi to kadrovi tržištu rada trebaju za gospodarski razvoj. OBRAD predstavlja korak prema uspostavi međusobne komunikacije koja će kroz različite formate (konferencije, seminare, radionice, istraživanja,...) potaknuti suradnju obrazovnog i gospodarskog sustava s ciljem usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada te poboljšanja zapošljivosti, naročito među mladima i odgovarajuće obrazovanim kadrovima. Ovo je prvi projekt od društvenog značaja na kojem surađuju jedno javno i jedno privatno visoko učilište", istaknuo je Branko Štefanović te zahvalio rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damiru Borasu na prepoznatoj inicijativi.
Pokretanje projekta je pozdravio i Michel Servoz, generalni direktor Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije, koje svoje izlaganje na temu ekonomske i monetarne unije kontekstualizirao u smjeru obrazovanja i tržišta rada. Upozorio je kako Hrvatska spada među članice EU u kojima je stopa nezaposlenosti viša od 15 posto, a stopa nezaposlenosti mladih viša od 40 posto.
"U EU je nezaposleno više od 18 milijuna ljudi i stoga je krucijalno investirati u zapošljivost studenata, kako bi se zaustavilo širenje ovog negativnog trenda. Ključni čimbenici koji će pokrenuti pozitivne promjene u Europi su integracija tržišta rada, jednostavnija tranzicija iz sustava obrazovanja na tržište rada, razvoj primjenjivih vještina i stručna mobilnost. Vrlo važna debata između socijalnih partnera u EU vodi se i oko pitanja budućnosti tržišta rada. U određenim dijelovima gospodarstva primjećujemo porast tzv. ekonomije dijeljenja, gdje mnoge osobe nisu više samo u radnom odnosu kod jednog poslodavca, već rade za nekoliko njih ili vode privatne poslovne aktivnosti. Očito je dakle da se svijet rada mijenja i da ćemo naša zakonodavstva morati prilagoditi tim trendovima", naglasio je Michel Servoz.
Dodao je kako danas, nakon financijske krize, analize pokazuju da najkonkurentnije zemlje više investiraju u socijalnu sigurnost i zapošljavanje, što je uglavnom prisutno u zemljama s dugom tradicijom socijalnog dijaloga.
Jačanje suradnje i komunikacije između sustava obrazovanja i gospodarstva bila je i tema panela na kojem su uz Michela Servoza sudjelovali i prof. dr. sc. Damir Boras, rektor zagrebačkog Sveučilišta, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan VERN'a i Davor Majetić glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
"Poslodavcima je ključno znati koliko osobi nakon završetka školovanja treba vremena da nauči raditi posao i da bude od koristi svom poslodavcu. S obzirom da je naš sustav obrazovanja isti kao i prije, vrijeme prilagodbe je sve duže, a postoje i radna mjesta za koja uopće nemamo programe obrazovanja. Zbog toga smo se i priključili ovom projektu", naglasio je Davor Majetić.
Rektor Boras se složio da komunikacija između sustava obrazovanja i gospodarstva nije dovoljno kvalitetna, ali je također istaknuo da Sveučilište želi obrazovati stručnjake koji će biti prilagodljivi.
"Stručnjaci sveučilišne razine moraju razvijati znanja i vještine s kojima će tijekom života moći promijeniti pet do šest karijera, a za to moraju imati dobru podlogu i vrlo brzo savladavati nova znanja. Kad bi država povećala izdvajanja iz BDP-a za istraživanje i razvoj sa sadašnjih 0,72 posto, na primjerice 1,2 posto, poput Španjolske i Portugala, mi bi imali 50 posto više novca za istraživanja, razvoj, studentske prakse, itd.", upozorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.
"Sveučilište jednako poput nas promatra potrebe na tržištu i promjene u obrazovanju. Ipak, privatni sektor je fleksibilniji utoliko što brže može implementirati određene promjene. Spajamo poslovni i obrazovni sektor, ali jako je važna i uloga države, jer ona stvara pretpostavke i zakonske okvire te se i od nje očekuju prilagodbe novom okruženju" poručio je dekan VERN'a Vlatko Cvrtila.
Konferencija OBRAD će se održati 2. i 3. lipnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u organizaciji Veleučilišta VERN', Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca. Zemlja partner konferencije je Izrael, drugoplasirana zemlja među 60 razvijenih zemalja svijeta, po usklađenosti sveučilišne produkcije s potrebama gospodarskog razvoja.
>>Želio sam na farmaciju, ali VERN' je temeljito promijenio moje planove
>>Kent Collins na VERN'u održao predavanje o budućnosti medija