S ciljem internacionalizacije sustava visokog obrazovanja Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od sada ima i 17 programa poslijediplomskih specijalističkih studija na engleskom jeziku.
Tako se Veterinarski fakultet svrstao na listu cjelokupne europske, ali i svjetske veterinarske struke nudeći polaznicima na izbor- žele li na stranom jeziku pohađati cijeli magisterij ili samo jedan dio studija s ciljem stjecanja poslijediplomskog uvjerenja ili diplome.
Programi na engleskom jeziku na Veterinarskom fakultetu kreirani su u okviru projekta kojeg je s 1,7 milijuna kuna financirala Europska unija, a koji je proveden u suradnji s Hrvatskom veterinarskom komorom.
Izrađenih 17 programa specijalističkih studija orijentirani su ili na disciplinu – kao što su primjerice kirurgija, hitna veterinarska medicina, epidemiologija, biosigurnost – ili na specifične vrste, kao što su upravljanje zdravljem svinja, goveda, pčela, upravljanje zdravljem stada.
- U Hrvatskoj se mali broj studija izvodi na stranim jezicima što je ključan preduvjet za unapređenje kvalitete visokoga obrazovanja kroz internacionalizaciju. Internacionalizacijom se ostvaruje daljnja popularizacija našega Fakulteta, Sveučilišta, visokog obrazovanja i domovine u svijetu, što neupitno vodi prema privlačenju stranih studenata i znanstvenika, daljnjem unaprjeđenju našeg obrazovanja i znanosti, umrežavanju nastavnog osoblja i studenata i razmjeni spoznaja i ideja, a da ne govorimo o uključivanju u zajednička istraživanja i zajedničke studije - poručio je Dean Konjević, voditelj projekta.
Kroz projekt su, između ostalog, kupljeni životinjski modeli neophodni za uspostavu Clinical Skills Laba, kao novog standarda u europskom obrazovanju, a u kojima studenti mogu usavršavati razne zahvate. Osim toga, nastavnicima su osigurani tečajevi engleskog jezika i radionice za podizanje nastavničkih kompetencija, a financiran je i dolazak vanjskih vrhunskih stručnjaka koji su sudjelovali u izradi pojedinih kurikula.
VIDEO: Ministar Fuchs otkrio kako će se odvijati nastava do kraja školske godine i procijepljivanje nastavnika
čemu školujemo kadar koji nema gdje raditi? kolko to mi stoke imamo, da trebamo uopće i ovaj fakultet? nama se broj krava, svinja, stoke općenito, jako smanjio. da nije države koja daje poticaje za svakojake stvari, ne bi ni toga bilo. jasno da cijela eu stoji na visokosubvencioniranoj poljoprivredi, al opet, nemojmo onda pričati o tržišnoj ekonomiji... nemojmo onda mahati da je cijena pšenice od 1 kune za kilogram preniska, kad za hektar oranice dobiješ, što ja znam, 2.000 kn poticaja, koristiš plavi dizel po 4 kune i nešto, i tako dalje. to rade i u njemačkoj, nema veze. al ako mađar bez tolikih poticaja prodaje tu kilu po 80 lipa, e onda imamo problem. kako se kod njih isplati, a kod nas se ništa ne isplati?! koga vučemo za nos? promijenimo i uvjete za poljoprivredu. eto, u komiži na visu zabranili držanje stoke u naselju, stavili takve udaljenosti da bi očito komižani tek u italiji smjeli držati ovce! krava u selu, smrdi, svinja isto. mislim, odite u sloveniju, ili austriju, i pogledajte gdje su farme, gdje je 5 tona gnoja istovareno, i nitko nikog ne prijavljuje niti inspekcija s im ima posla. kod nas ako se kokoš pos... po susjedovom travnjaku ide prijava!