Nacija ovisna o klađenju: Hrvatska ima 50.000 problematičnih kladitelja. Čak 70 % Hrvata povremeno ili redovito igra igre na sreću

Je li Hrvatska u kojoj 70% građana povremeno ili redovito sudjeluje u igrama na sreću nacija kladitelja, država s nereguliranim tržištem igara na sreću koja vidi samo zaradu od klađenja i kockanja, a ne i nesreću u obitelji kockara? Što je neka zemlja bogatija, više je u njoj kockara jer kocka se onaj tko ima što prokockati, no nerazvijena Hrvatska izuzetak je jer kladionica imamo na svakom koraku – s obzirom na broj stanovnika imamo ih više nego Engleska, koja je klađenje izmislila.

Profitabilne kladionice
Klade se u nas dominantno muškarci od 16 do 45 godina iz svih slojeva društva, kaže psihijatar dr. Zoran Zoričić. Nedavno ESPAD-ovo istraživanje provedeno u 35 zemalja na 15-godišnjim i 16-godišnjim tinejdžerima pokazalo je da se u Hrvatskoj često online kocka čak trećina tinejdžera! Sociolog dr. sc. Boris Kozjak ističe da je teško reći jesmo li nacija kladitelja iako se velik broj ljudi u nas kladi. Klađenje je u nas, kaže, najprofitabilnija grana igranja na sreću, slijede automat-klubovi, lutrijske igre i kockarnice.
– Postoji čvrsta korelacija između stupnja razvoja neke zemlje i potrošnje na igre na sreću, među kojima je i klađenje. Što je pojedina država bogatija, što je standard stanovništva veći, to je i potrošnja na igre na sreću veća. Pogrešna je teza da ljudi igraju više ako je stanje u društvu teže. Hrvatska je u tom smislu izuzetak. Otprije se zna da oko 70% građana Hrvatske sudjeluje redovito ili povremeno u igrama na sreću – kaže Boris Kozjak.
Sektor kockanja i klađenja, koji čini 80-ak tvrtki u Hrvatskoj, od 2008. do kraja 2014. ostvario je gotovo milijardu kuna dobiti, a samo 2014. gotovo 400 milijuna kuna, pokazuju posljednji podaci Fine. Kladionice i kockarnice u 2014. zapošljavale su 5869 radnika. U Hrvatskoj posluje oko 2500 poslovnica kladionica. No psihijatar Zoričić ne slaže se da smo nacija kladitelja jer bi to, kaže, značilo da je riječ o sociološkom modelu ponašanja koji se prenosi s generacije na generaciju ili da Hrvati imaju genetsku predispoziciju za klađenje, a nije tako.

– Velik broj kladitelja u nas posljedica je odluke Ministarstva financija i Vlade da otvori tržište za industriju igara na sreću pa zbog velike ponude velik broj ljudi sudjeluje u njima. Vlada to tržište nije regulirala kao druge zemlje sa sustavom odgovornog privređivanja igara na sreću i konsenzusom društva o tome u kojoj mjeri se dopušta industriji igara na sreću da se razmaše. U nas i u zemljama na Balkanu klađenje je uzelo više maha jer nema utjecaja regulatora tržišta. Ministarstvo financija vidi prihode od igara na sreću, a ne i štetu koja je najčešće skrivena kroz patnju obitelji kockara i koju država isto plaća kroz gubitak njihova zdravlja – kaže dr. Zoričić dodajući da imamo oko 50.000 problematičnih kladioničara. Među svim kladiteljima patoloških je kockara 5%, a problematičnih je 20%.

Kockara je teško liječiti
Ovisnost o kocki, kaže, teško je liječiti jer kockar ne vidi problem u promjeni svoje osobnosti, nego samo u dugovima.
– Naš je klinički dojam da se dominantno klade muškarci od 16 do 45 godina, različitog obrazovanja i prihoda – zaključuje Zoričić dodajući da u Hrvatskoj u kladionice odlaze i očevi od 45 godina i sinovi od 20 godina.

>>Zaposlenik banke ukrao 6,5 milijuna eura i sve potrošio na - klađenje