Ante Žigman

Nacionalizacija 2. stupa loša ideja, bolje da mirovinski fondovi ulažu u poduzeća

Nacionalizacija 2. stupa loša ideja, bolje da mirovinski fondovi ulažu u poduzeća
04.04.2020.
u 11:37
Prvi čovjek Hanfe, institucije koja nadzire rad mirovinskih i investicijskih fondova, burzi i osiguravatelja, odbija prijedloge za ukidanje drugog stupa i kaže da su mirovinski fondovi golem potencijal za našu ekonomiju
Pogledaj originalni članak

Devizne rezerve središnje banke i imovina mirovinskih fondova drugog stupa jedno su vrijedno obiteljsko zlato s kojim je Hrvatska dočekala koronakrizu. Iz rezervi su dosad potrošene 2,2 milijarde eura da bi se sačuvao tečaj, a sve glasnije spominje se i aktiviranje imovine drugog stupa.

Ideje su razne, od starog prijedloga da se potpuno nacionalizira imovina drugog stupa, odnosno da se taj novac prebaci u proračun, a država preuzme jamstvo za isplatu svih mirovina u budućnosti, do toga da se taj kapital iskoristi na neke druge načine. Jedan je, primjerice, za kreditiranje države, jer bi fondovi drugog stupa državi mogli ove godine posuditi 20-ak milijardi kuna. Druga je opcija da se obustavi uplata u drugi stup (od čega bi bila mala financijska korist jer većina tvrtki ionako neće plaćati doprinose), treća da se taj novac iskoristi za ulaganje u strateške tvrtke i projekte.

Ante Žigman, prvi čovjek Hanfe, institucije koja nadzire rad mirovinskih i investicijskih fondova, burzi i osiguravatelja, odbija prijedloge za ukidanje drugog stupa i kaže da su mirovinski fondovi golem potencijal za našu ekonomiju, posebno u izvanrednim okolnostima, sa 106 milijardi kuna u drugom i oko šest milijardi kuna u trećem stupu.

– Ideja tzv. nacionalizacije, odnosno prebacivanja imovine drugog stupa u proračun, ne bi bila dobra i ne bi ništa riješila. Kad bi primaran razlog bilo smanjenje javnog duga, onda treba naglasiti da se javni dug statistički ne bi smanjio jer bi ostala obveza države prema onima koji imaju imovinu u drugom stupu. U tom bi se slučaju samo promijenio nositelj duga – kaže Žigman.

Mirovinske su fondove spominjali i neki dužnosnici, a Žigman kaže da se oni mogu iskoristiti na puno kvalitetniji način za smanjenje javnog duga i poticanje gospodarskih subjekata.

– Danas sva poduzeća u kojima mirovinski fondovi imaju veće udjele, kao što je Podravka i drugi, mogu očekivati da će mirovinski fondovi biti spremni dokapitalizirati i time ubrizgati likvidnost u poduzeća u kojima imaju udjele. Stoga šire uključivanje mirovinskih fondova u javna poduzeća sigurno može pomoći rasterećenju državnog proračuna, smanjenju javnog duga i jačanju tih poduzeća – kaže Žigman.

Hanfa je u četvrtak odobrila prospekt za osnivanje Stabilizacijskog fonda u koji bi ponajprije ulagali mirovinski fondovi. Žigman kaže da novi fond treba stabilizirati i sačuvati vrijednost državnih obveznica u slučaju izvanrednih okolnosti i paničnog povlačenja udjela u investicijskim fondovima, zatim potrebe za likvidnosti kod društava za osiguranje i drugim nebankarskim financijskim institucijama.

– Druge varijante uključivanja mirovinskih fondova u ovim izvanrednim okolnostima ovise o resornim ministarstvima – kaže Žigman. 

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

ON
Onajkojijest
12:08 04.04.2020.

ne diraj u osobnu imovinu, a za taj korak trebalo bi provesti referndum među onima čiji su novci u II stupu, žele li oni da netko njihovu imovinu stavlja u ovu ili onu funkciju. Ima rješenja, potpuno bezbolnih za ovu krizu, ali i svekoliku društvenu krizu, a nalazim ga u stopiranju financiranja nakardnih udruga u Hrvatskoj, koje postoje samo da izjedaju ovu zemlju i iscrpljuu je po svim pitanjima, baš kao ovaj virus covid-19. Udruge dobivaju oko 2,5 milijardi kuna godišnje, onda za taj iznos zadužiti zemlju na 10 godina kreditom, sa anuitetom od cca. 2,5 milijardi godišnje, čime bismo mogli dobiti u grumenu preko 200 milijardi kojima ćemo obnoviti gospodarstvo, uložiti u zaposlenost, popraviti bolnice i zdravstvo, opremiti škole i vrtiće i na kraju pomoći obnovi i izgradnji šteta u Zagrebu, muzeja, galerija, Sveučilišta i crkava tamo gdje god je to potrebno! Uostalom imamo i drugi jak adut, aktivirati ugovor koji imamo potpisan sa agresorima za naknadu štete od preko 45 milijardi EUR, pa za ratu koju bi oni morali godišnje platiti uzeti i dodatna sredstva .. Hrvati ne brinite, treba samo odlučne ljude dovesti i postaviti, dati im vlast, zemlja će procvijetati ..

DU
Deleted user
11:55 04.04.2020.

od nesposobne i korumpirane vlade s teretom osuđujuće presude za kazneno djelo ne može se očekivati napredak.

BB
branko.baricic
14:34 04.04.2020.

drugi stup sluzi samo za enormno bogacenje razno raznih brokera....dok ga ne uniste sasvim.