U dijelu stručnih i političkih krugova odnedavno postoji dvojba nisu li izmjenama Izbornog zakona nacionalne manjine ipak dobile dvostruko pravo glasa usprkos političkom dogovoru SDP-a, HDZ-a i manjinskih zastupnika o jednome glasu kao uvjetu za donošenje zakona. Dvojba se pojavila zbog ustavnih tužbi koje su podnijeli Srpsko narodno vijeće i Talijanska unija nedugo nakon izglasavanja Izbornog zakona, upravo kako bi dobili mišljenje jesu li im umanjena prava. Naime, pukim čitanjem Izbornog zakona zaključuje se da na sljedećim izborima manjinski birači mogu glasovati dva puta - jednom za izborne liste političkih stranaka i drugi put za manjinske zastupnike koje biraju u posebnoj izbornoj jedinici. Neki ustavni pravnici, naime, takav zaključak izvlače iz činjenice da u Izbornom zakonu nema odredbe koja bi isključivala aktiviranje, primjerice, općeg biračkog prava zato što je već konzumirano posebno pravo izbora manjinskog zastupnika.
Pupovac: Imamo dva glasa
Da pojednostavnimo, Ustavom je propisano da se, osim općega biračkog prava, koje imaju svi državljani s navršenih 18 godina, manjinama zakonom može osigurati i posebno pravo da biraju svoje zastupnike u parlament. Izborni zakon, pak, propisuje također da opće biračko pravo imaju svi punoljetni državljani, ali u članku 15. dodaje da i manjine imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor u posebnoj izbornoj jedinici. Milorad Pupovac podržava ovakvu interpretaciju i kaže kako će na sljedećim izborima, prema svemu sudeći, manjine prvi put imati i opće i posebno biračko pravo, čime će se Hrvatska svrstati među zemlje koje imaju tzv. pozitivnu diskriminaciju. Pupovcu nije važno je li pozitivna diskriminacija ušla u zakon zato što je zakonodavac previdio da treba ubaciti restriktivnu odredbu koja isključuje primjenu oba glasa ili je to napravljeno namjerno. Važno mu je, kaže, da se to dogodilo.
SDP i HDZ: Imaju jedan glas
Pupovac nam je jučer kazao da se konzultirao sa Žarkom Puhovskim, predsjednikom HHO-a, koji također smatra da je Izborni zakon nedvojbeno dao manjinama dva glasa.
Budući da je prilikom donošenja Izbornog zakona oporba svoje glasove uvjetovala izuzećem dva glasa za manjine, s obzirom na to da je zastupljenost dijaspore riješena vrlo strogo, ovakav bi rasplet mogao izazvati politički problem. No, čini se da je tako samo na prvi pogled. Jer, i Vladimir Šeks i Mato Arlović slažu se da u Izbornom zakonu nema pozitivne diskriminacije.
- Znam da se postavlja to pitanje i da su podnesene ustavne tužbe, ali nije moguće da manjine aktiviraju dva glasa na izborima - kaže Šeks, objašnjavajući da bi to bilo moguće tek kad bi izrijekom pisalo u Izbornom zakonu, što ne piše. I Arlović podsjeća da je Izborni zakon nastao kao rezultat političkog dogovora svih stranaka i manjina o jednome glasu, te da je u proceduri donošenja zauzeto i takvo tumačenje.
- Ako netko misli da je to problem, može od Sabora zatražiti autentično tumačenje, pa će ga dobiti - zaključuje Arlović.