Od ljeta bi dječji doplatak trebalo primati znatno više djece nego danas, potvrđuje nacrt izmjena Zakona o doplatku za djecu što ga je u e-savjetovanje uputilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Procijenili su da će doplatak primati 156 tisuća djece više, odnosno 94 tisuće obitelji više nego sada. Trenutačno ga prima 292.331 dijete.
Broj korisnika širi se jer se podiže razina dohodovnog cenzusa za ostvarenje tog prava s 50% proračunske osnovice na 70%, a to znači da granica za dobivanje doplatka neće više biti 1663 kune mjesečnog dohotka po članu kućanstva, već 2328 kuna. Za tu su svrhu namijenili 440 milijuna kuna, a zakonske izmjene trebale bi stupiti na snagu u srpnju.
Trend pada broja korisnika
Vlada će ovom isplatom od nepunih 200 kuna po djetetu prekinuti trend kontinuiranog pada broja korisnika doplatka za djecu te pronatalitetnog dodatka, koji bilježi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Po sadašnjem zakonu, doplatak od 299,34 kune primaju djeca iz obitelji u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, što je trenutačno 543,14 kuna.
Za svako pak dijete u čijoj obitelji mjesečni dohodak po članu iznosi između 543,14 i 1119,53 kune doplatak iznosi 249,45 kuna, dok je treća grupa djece primatelja doplatka iz obitelji u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu između 1119,53 i 1663 kune) i doplatak za njih iznosi 199,56 kuna po djetetu. Sada će taj iznos primati i ona djeca u čijoj obitelji dohodak po svakom članu iznosi do 2328 kuna.
Doplatak primaju djeca na redovitom školovanju do kraja srednje škole, a najdulje do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina, uz iznimku do 21 u slučaju bolesti. Dosad zakon nije predviđao slučajeve kad redoviti školski program traje pet godina, a na tu je diskriminaciju upozorila pučka pravobraniteljica. Stoga će novi zakonski prijedlog to obuhvatiti pa će doplatak primati i đaci čiji redovni srednjoškolski program traje pet godina.
U EU bez cenzusa
S povećanjem dohodovnog cenzusa za ostvarenje prava na doplatak proširit će se i krug primatelja pronatalitetnog dodatka u iznosu od 500 kuna, koji se primaju za treće i četvrto dijete korisnika doplatka. Jedna od primjedbi u javnoj raspravi jest i ta da bi, s obzirom na katastrofalnu demografsku situaciju u Hrvatskoj, svako dijete trebalo dobiti dječji doplatak bez obzira na dohodovni cenzus, kako je to uobičajeno i u EU. Predloženi su iznosi 499 i 333 kune, odnosno 15% i 10% proračunske osnovice po djetetu. Bile bi to stvarne mjere za djecu i obitelji.
Država ljudima uzme novce u obliku poreza i onda taj isti novac vraća natrag u obliku dječjeg doplatka i porodiljnih naknada, naravno UMANJEN za ono što završi u džepovima političara i birokrata u obliku plaća, naknada i drugih primitaka koje dobivaju za formalizaciju te preraspodjele, sjedenje u uredima, trač i ispijanje kava. Nagradno pitanje: tko ima više koristi od te sheme, građani ili političari i birokrati? Zašto se PDV ne bi smanjio na 15 posto pa bi si ljudi sami financirali djecu. Ovakva shema koristi samo političarima, birokratima, te neodgovornim i lijenim ljudima kojima su djeca sredstvo kojim dolaze do novca, a onda ga poput Roma u Međimurju troše na alkohol i kockanje.