Britanci idu na izvanredne izbore 12. prosinca na kojima se premijer Boris Johnson nada osvojiti većinu u novom parlamentu ,koji bi u tom slučaju odmah, još prije Božića, mogao ratificirati novi sporazum o povlačenju iz Europske unije.
Lider oporbe Jeremy Corbyn nada se da laburisti mogu otvoriti put prema svrgavanju konzervativaca i formiranju svoje vlade. Liberalni demokrati, stranka koja najotvorenije zagovara zaustavljanje Brexita i ostanak u EU, nadaju se da mogu postići najbolji rezultat u povijesti upravo zahvaljujući tome što će kampanju voditi oko obećanja da će zaustaviti Brexit. I škotski nacionalisti iz stranke SNP žele ove izbore iskoristiti da zaustave Brexit.
Izlazak ili 2. referendum
S druge strane spektra, stranka Brexit pod vodstvom Nigela Faragea nada se da može kapitalizirati činjenicu što Johnson nije ispunio obećanje o Brexitu, koji se pošto-poto ima dogoditi danas, 31. listopada, što se ne ostvaruje jer je Brexit odgođen do 31. siječnja. Farage u tome vidi priliku da prvi put uđe u parlament u Westminsteru i da njegova stranka Brexit pobere čak do 10 posto glasova te tako poremeti planove Konzervativnoj stranci. Johnson je u strahu od Faragea, no moguće je još i da dvojica političara – koji su uoči referenduma 2016. vodili dvije različite, ali bliske kampanje za izlazak iz EU – sklope neki predizborni pakt o nenapadanju. Odnosno, pakt kojim bi izbjegli situaciju da se kandidati njihovih stranaka tuku u izbornim jedinicama za glasove birača koji ionako žele što i Johnson i Farage: da se Brexit već jednom dogodi. No, razlika između njihovih želja je u tome što Farage preferira izlazak iz EU bez sporazuma, a Johnson tvrdi da preferira izlazak prema novom sporazumu koji je dogovorio s EU.
U kolopletu svih tih stranačkih nadanja i želja moguće je i da izvanredni izbori 12. prosinca isproduciraju rezultat koji će ponovno značiti da u parlamentu nema jasne većine po pitanju kakav točno Brexit treba biti i kada se treba dogoditi. A u tom slučaju vjerojatno je, u sljedećem koraku, i raspisivanje novog referenduma o Brexitu ili o ostanku u EU.
Sada je, međutim, drugi referendum na dugom štapu i svi se koncentriraju na izbore. Prema predizbornim anketama, Johnsonova Konzervativna stranka uživa potporu 36 posto birača, Laburistička stranka 25 posto, Liberalni demokrati 18, Brexit 11 posto, a SNP 4 posto.
Ključeve drži Farage
Iako se Johnsonu smiješi pobjeda, analitičari upozoravaju da su laburisti isto tako bili na 25 posto u anketama na dan kad je premijerka Theresa May 2017. odlučila ići na izvanredne izbore, a na tim je izborima Konzervativna stranka izgubila većinu u parlamentu. Tada su, s laburistima na 25 posto, konzervativci u anketama bili na 44 posto, a sada su na 36. Iz te analize proizlazi da Johnson ipak riskira izlaskom na izbore 12. prosinca i da nije sigurno da će uspjeti dobiti parlament u kojem bi kontrolirao većinu zastupnika. Rezultat ovih izbora još je manje predvidiv zbog neobičnog termina u kojemu se održavaju: Ujedinjeno Kraljevstvo od 1923. nije imalo parlamentarne izbore u prosincu.
Vodeći britanski izborni analitičar John Curtice u izjavi za Financial Times kaže kako ovi izbori nisu bitka između Johnsona i Corbyna koliko su bitka između Johnsona i Faragea. Što bolje Farage i njegova stranka Brexit prođu na tim izborima, to su manje šanse da torijevci i Johnson ostanu na vlasti.
– Nade Laburističke stranke u velikoj mjeri ovise o tome hoće li stranka Brexit dobro proći. U tome je paradoks ove kampanje – kaže Curtice za FT
Pa o čemu mi pričamo, referendum je bio, brexit je prošao, nisu valjda laburisti toliko nedemokratski da bi ignorirali izgalsano? O tome ništa, novinar šuti, kako da je to nešto normalno? Ili je normalno onda ponavljati sve izbore sve dok ne izglasamo oni što nekome paše?