Nađeni pramenovi koji su možda pripadali legendarnoj Veroniki

Na kamenim dijelovima srednjovjekovnog zagorskog dvorca Veliki Tabor tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova koje ovih dana izvode stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba u rupi kamenog dovratnika na ulazu u spojno krilo pronađena su dva pramena kose.

Voditeljica Velikog Tabora Nadica Jagarčec rekla nam je da se za sada još ne može tvrditi je li ta kosa pripadala najpoznatijoj legendi Velikog Tabora, nesretnoj Veroniki Desinićkoj koja je živjela u 15. stoljeću i koja je prema pričama po nalogu grofa Hermana Celjskog mrtva zazidana u sjeverni zid peterokutnog palasa. Dodala je da će tek analize i istraživanja moći dati određenije odgovore na pitanje kome je ta kosa pripadala i zašto je zazidana baš na ovom mjestu te iz kojeg razdoblja pronađeni pramenovi datiraju.

>> Skrivene tajne Velikog Tabora

Prema legendi, lijepa seljanka Veronika koja je živjela u selu podno Velikog Tabora  zbog ljubavi prema grofu Fridriku Celjskom optužena je da je vještica. Iako ju je sud oslobodio optužbi i krivnje, njen svekar grof Herman Celjski naložio je da Veroniku utope u bačvi vode, a njeno mrtvo tijelo zazidaju u zid velikotaborskog palasa.

I jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara koji se bavio povijesnom tematikom, Klanjčan Oton Iveković koji je bio vlasnik Velikog Tabora od 1919. do 1938. godine, na jednoj od svojih najpoznatijih slika upravo je oslikao scenu kada je strašni Herman Celjski pokušao razdvojiti Fridrika i Veroniku.

Inače, konzervatorska istraživanja u Velikom Taboru traju već desetak godina, Uz obnovu samih zidina, pronađeno je više gotičkih čaša i pećnjaka, a u srednjovjekovnom dvorcu također je pronađen i najstariji zahod u Zagorju, koji je zatvorenim sistemom keramičkih cijevi u prizemlju imao sabirnu jamu za skupljanje otpadnih voda. Voditeljica Nadica Jagarčec rekla nam je da to dovoljno govori i o tadašnjem „projektantu“ dvorca koji je vodio računa o svim pojedinostima da ugodi životu tadašnjih velikaša. Dodala je da je krajem prošle godine tako dovršena i druga faza obnove Velikog Tabora koja nam govori o životi u ovoj utvrdi, a brojni vrijedni nalazi iz gotičkog i renesansnog razdoblja su i izloženi te se mogu pogledati u izložbenom postavu ovog spomenika kulture nulte kategorije.