Iz Norveške je nedavno krenuo brod kojim će se snimati 12.000 kilometara Jadranskog mora i na taj način otkriti kolika su nalazišta nafte i plina skrivena u njegovim dubinama. Odgovorit će se time i na pitanje može li Hrvatska postati nova Norveška i hoćemo li zauvijek zaboraviti probleme s isplatom mirovina i plaća zaposlenima u javnom sektoru te postati moderna socijalna država.
Četiri domaća biologa
Odgovor će, naime, dati seizmička analiza koju će od idućeg tjedna početi raditi norveška kompanija Spectrum. Riječ je o tvrtki koja obavlja takva istraživanja za najveće naftne kompanije na svijetu. Zaposlenike imaju diljem planeta i među najutjecajnijim su tvrtkama koje rade za više klijenata istovremeno. Specijalizirali su se za seizmiku Mediterana, a dosad su ih angažirali Libanon, Libija i Italija pa je prirodna bila zainteresiranost za Hrvatsku u kojoj se seizmička snimanja nisu radila 20-ak godina.
Ekskluzivno za Večernji list predsjednik uprave Spectruma s kojim smo razgovarali u Zagrebu, Rune Eng, najavio je da će na Jadran brodom isploviti idućeg tjedna. Već su zaposlili četiri biologa iz Hrvatske koji će tijekom rada proći opsežnu edukaciju na seizmičkim poslovima, a u timu će raditi i nekoliko tehničara i pomagača. Spectrum ulaže u snimanja, a od države neće dobiti ni kune. Zaradit će samo ako su u pravu, odnosno ako su zalihe energenata u Jadranu dovoljne da privuku velike igrače koji će investirati u bušotine te proizvoditi naftu i plin. Naime, posao je Spectruma izraditi seizmičke karte, obraditi podatke dobivene snimanjem te stvoriti dokumentaciju na temelju koje će naftne kompanije odlučiti isplati li se dolaziti u Hrvatsku.
– Mogu procijeniti prema prosječnim cijenama na sličnim poslovima. Inače jedan kilometar snimanja stoji oko 1000 dolara, a s obzirom na to da ćemo snimiti 10 do 12 tisuća kilometara, govorimo o troškovima, odnosno ulaganju od 12 milijuna dolara – otkrio je Eng koliko će investirati u Hrvatsku, ali tvrdi da ulaganje tolikog novca i nije prevelik rizik.
Punjenje proračuna
– Proveli smo dovoljno duboko ispitivanje da možemo biti uvjereni da ćemo prodajom seizmike naftnim kompanijama vratiti uložen novac i još i zaraditi – poručuje Eng.
Norvežani će na Jadranu raditi nekoliko mjeseci. Potrebno im je barem pet do šest mjeseci za snimanja, a prve će podatke obraditi početkom 2014. – To je poput fotografiranja. Naš je posao da snimljeno uljepšamo i obradimo – objašnjava Eng. A tek nakon što se obrade podaci, Ministarstvo gospodarstva moći će prema dobivenim rezultatima odrediti koliko će biti eksploatacijskih polja za koja će se otvoriti natječaji. Resorni ministar Ivan Vrdoljak nada se da bi 2015. mogla započeti prva bušenja, a Eng kaže da se cilj može ostvariti.
– Već u prvoj polovici 2014. imat ćemo dovoljno podataka da budu podloga za otvaranje prvog kruga natječaja za koncesije, pa je realno da naftne kompanije počnu raditi godinu poslije – poručuje Norvežanin.
Nakon koncesioniranja polja počinje pravi posao i kreću velika ulaganja. Samo jedna bušotina znači ulaganje od 50 do 60 milijuna dolara, a ako bi bilo dvadesetak eksploatacijskih polja, na svakome od njih bilo bi i po nekoliko bušotina, što su milijarde dolara ulaganja samo u početak proizvodnje. Početkom eksploatacije kreću i prihodi za državu, a tu su modeli naplate koncesija raznoliki.
Teško je odgovoriti koji je model najbolji, kaže Eng, koji ističe da se načini naplate koncesije kreću od norveškog, gdje država od kompanija uzima 78 posto prihoda, ali isto tako i pokriva 78 posto troškova koje kompanija ima prije proizvodnje nafte i plina, pa do američkog, gdje kompanije kupuju pravo na polje. Tvrtka koja ponudi najveći iznos novca u SAD-u dobiva koncesiju, ali državi je to jednokratni prihod jer je prodala polje na određeni broj godina.
– Ne vjerujem da bi se Hrvatska odlučila za takav aranžman, ali teško mi je spekulirati koju će opciju na kraju odabrati, pa sukladno tome i koliki bi bili prihodi proračuna od ovog projekta, ali je riječ o velikim iznosima – diskretan je Eng koji ipak ističe da bi se koncesijama i utjecajem na cijenu rada i osobnu potrošnju makroekonomska slika Hrvatske, ako nađemo naftu, mogla stubokom promijeniti.
"Djevičanski" jug
– Uvjereni smo da je hrvatsko podmorje idealna lokacija za eksploataciju nafte i plina. Ako mogu, usporedio bih Norvešku i Hrvatsku, jer obje zemlje imaju gotovo jednak broj stanovnika. Norveška je počela s istraživanjima i eksploatacijom energenata u kasnim 60-ima, u vremenima kada nitko na svijetu nije imao podrobna seizmička snimanja. Nadamo se da će i Hrvatska krenuti tim putem. Dokazano je da postoje zalihe plina na sjevernom Jadranu, ali to područje nije dovoljno eksploatirano. S druge strane, srednji i južni Jadran još uvijek je "djevičanski" netaknut. Istraživanje i eksploatacija nafte i plina u tom dijelu Jadrana velika je prilika za sve građane Hrvatske – poručuje Eng. Ističe da se tehnologija bušenja i eksploatacije promijenila, što ide u prilog geologiji Jadrana, pa se zna da na većim dubinama često postoje puno veće zalihe od onih koje su već pronađene, a takav je slučaj i sjevernog Jadrana u kojem je već pronađen plin.
– Također vjerujemo da je na jugu vrlo zanimljivo naftno polje. Koliko je polja potrebno odrediti, teško mi je reći, ali mislim da je područje Jadrana dovoljno veliko da privuče veliki broj naftnih kompanija – kaže Eng, ograđujući se donekle time da su priče o velikom bogatstvu zasad kule u zraku s obzirom na to da sve ovisi o tome što će Spectrum naći.
– Koliko energenata imate, to još ne znamo i zato istražujemo. Moramo otkriti što je ispod površine, a to možete doznati samo uz pomoć seizmike. Ali po starim snimkama mogu sa sigurnošću tvrditi da u Jadranu ima dovoljno i nafte i plina. Koliko točno? To još ne mogu reći – umiruje očekivanja od iznimno važnog projekta. Ono što je sigurno jest da se interes velikih tvrtki, pa i najvećih kompanija na svijetu, zahuktao i da se nestrpljivo očekuju nalazi Spectrumovih snimki. U javnost su već procurila imena poput Exxon Mobilea, najveće kompanije na svijetu uopće, te Rosnefta, ali među interesentima su i manje europske naftne tvrtke.
Imamo dobre partnere
– Nikada ne bih mogao reći tko nam je klijent jer me u tome priječi poslovna tajna, ali mogu potvrditi i mislim da je i Ministarstvo gospodarstva o tome govorilo, da je interes u naftnom svijetu velik i da su preliminarne razgovore s ministrom Vrdoljakom vodile i najveće naftne kompanije u svijetu – ističe Eng. Kako rade i na snimanjima talijanske strane Jadrana, siguran je i da bi njegovi tamošnji klijenti mogli istražiti priliku za širenje.
– Nafta i plin ne poznaju granice, a ako na talijanskoj strani postoje energenti, velika je vjerojatnost da postoje i u hrvatskom moru. Ne mogu govoriti o imenima, ali mogu reći da bi se na tenderima mogla naći imena tvrtki koje već buše u Italiji – kaže norveški poduzetnik. O koliko se značajnom projektu radi pokazuje i usporedba Norveške i Hrvatske koju Eng uporno koristi.
– Upravo zbog potencijala ovog projekta uspoređivao sam vašu i svoju zemlju. Vaš glavni prihod dolazi iz turizma, a u Norveškoj je to nekoć bilo ribarstvo. Ako se pronađu zalihe dovoljne za komercijalnu uporabu, to će, zbog toga što niste velika zemlja, imati velik utjecaj na svakog građanina. Da, apsolutno mislim da ovaj projekt može promijeniti Hrvatsku – završava Eng koji se raduje početku snimanja Jadrana. Na kraju razgovora upitali smo ga kako je primljen kao ulagač u Hrvatsku i je li Spectrum naišao na zapreke koje spominju mnogi investitori.
– Na ovom projektu ima puno posla jer nije potrebno obaviti samo snimanja već i proučiti stare snimke. Pronaći snimke, kategorizirati ih i obraditi podatke velik je posao. Taj posao su Ministarstvo i Ina odlično odradili i stoga mogu reći da imamo dobre partnere u Hrvatskoj – pohvalio je Eng suradnju.
>> Tražimo naftu u Jadranu: Počinje seizmičko snimanje podmorja