Država ima instrumente

Nagodba o franku bila bi najisplativija

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
16.09.2015., Zagreb - Ispred Hrvatske narodne banke na Trgu hrvatskih velikana odrzan je prosvjed udruge Franak kojim traze ostavku guvernera Borisa Vujcica. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
švicarski franak
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Franak
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Franak
16.09.2016.
u 09:00
Scenarij po kojem bi banke od države dobile isplatu novca iz proračuna nije prihvatljiv budućoj Vladi, kao ni porezne olakšice
Pogledaj originalni članak

Država Hrvatska upravo je službeno obaviještena da je talijanska banka UniCredit, vlasnica Zabe, prva podigla dugo najavljivanu tužbu Međunarodnom arbitražnom sudu u Washingtonu zbog konverzije kredita u švicarcima.

Obavijest o tužbi pristigla je Ministarstvu vanjskih poslova, a tehnički ministar Miro Kovač poručio je da će hrvatska strana pokušati s bankama iznaći rješenje koje bi što manje opteretilo državni proračun, ali i zaštitilo građane koji su podigli te kredite. Plan o dogovoru s bankama postoji, ali kako doznajemo, scenarij po kojem bi banke od države dobile isplatu novca iz proračuna – nije prihvatljiv.

U bankama su uvjereni da bi eventualni sporovi (moglo bi ih biti još sedam) išli u njihovu korist i da imaju bolje argumente pa nisu spremni pretjerano popuštati iako Hrvatsku drže potentnim tržištem i ne žele ulaziti u rat s donositeljima odluka. Država je pak eventualno spremna ponuditi dugoročnije rješenje koje vjerojatno ne uključuje porezne olakšice jer ih, prema našim izvorima, smatraju “skliskim terenom”.

Obje strane već mjesecima tipuju na dogovor, no političke mu okolnosti definitivno nisu bile naklonjene i konkretne poteze možemo očekivati tek nakon službenog formiranja Vlade. U javnosti se stekao dojam da su se neke akcije već dogovarale “ispod žita”, od strana koje su računale na izbornu pobjedu, no o tome da uključuju podizanje i eventualno povlačenje tužbe banaka možemo samo nagađati, uz rizik da to zvuči pomalo paranoično.

Iako neslužbeno doznajemo da je od pokretanja službene procedure u Washingtonu već prošlo neko vrijeme, zanimljivo je da središnjica UniCredita čak i nakon službene obavijesti MVP-u to ne želi potvrditi, a Andrea Morawski, prvi čovjek njihovih odnosa s javnošću, čak kaže kako je politika banke takva da nikad ne komentiraju “glasine i nagađanja”.

Većina drugih banaka između redaka zaziva dogovor pa glasnogovornik PBZ-a potvrđuje da zasad nisu podnijeli arbitražnu tužbu, a u Erste banci kažu da su, iako je pripremaju, i dalje otvoreni za konstruktivan dijalog u cilju postizanja rješenja.

Dioničari Erste banke dvaput su se pismom obratili Vladi s ciljem mirnog, prijateljskog rješavanja spora o ulaganju, pridržavajući pravo za poduzimanje daljnjih koraka i pravnih radnji u skladu s odredbama Ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Austrije – ističu u Erste banci. I HUB, krovna bankarska udruga, napominje da bi postizanjem dogovora nestali razlozi za nastavljanje pravnih postupaka.

Bivši ministar financija Boris Lalovac, predlagatelj zakona o konverziji, komentira da je pokretanje tužbe u trenutku kad se nova Vlada još nije formirala nekorektno te predlaže uvođenje poreza na kreditnu aktivu banaka kao instrumenta pritiska.

Nakon povlačenja tužbi država bi, kaže, zakon – povukla. Podsjeća i da je Zakon o konverziji izglasan jednoglasno. Predstavnik Franka Goran Aleksić, budući zastupnik u Saboru, također spominje porezni pritisak, ali i nenadležnost suda u Washingtonu koji gleda samo vrijednost investicija za sporove članica EU, za razliku od europskog zakonodavstva koje bi računalo i bankarske koristi od konverzije, kroz porezne olakšice, manje loših kredita, preplaćene kamate...

Za razliku od inicijatora zakona trenutačna nomenklatura koja će, izgledno je, voditi financije države iduće četiri godine u pregovore nema namjeru ulaziti s pozicije zastrašivanja jer drži da je takav oblik ophođenja prema drugoj strani neprihvatljiv. 

>> Lalovac: Žalim zbog bahatosti banaka, pokušavaju udarati na državu u kojoj rade i dobro zarađuju

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

CH
Challenger
12:42 16.09.2016.

Sve dok banke kupuju političare povoljnim kreditima banke će kod nas raditi što hoće i kako hoće! Ja ili bilo koji obični građanin nikad nećemo dobiti kredit kao recimo naša predsjednica 1.100.000 kn. s ratom od 1300 kn. Meni je rata 2.600 kn na 200.000 kn kredita! Svi u politici su korumpirani i glavno da je njima dobro! Bore se za vlast samo zbog svojih osobnih interesa i nije ih briga za nas!

BU
bubimima
17:05 16.09.2016.

Na kraju će ipak svi porezni obveznici odnosno narod platiti kredite kojima su privilegirani kupili jahte, dodatne nekretnine i sl. AKO NIJE TAKO, neka sada političari, koji su tvrdili da banke ne mogu dobiti odštetu na sudu, to i dokažu.

Avatar zrakomlat59
zrakomlat59
20:05 16.09.2016.

Ne vidim gdje je problem. Poznato je tko je bankama radi vlastitih CHF kredita nanio štetu pa neka ju sada i nadoknadi. Ne mislim na vladu RH nego na Lalovca, Milanovića i ostale.