U godini iza nas samo četiri članice Europske unije nisu uspjele sačuvati realnu vrijednost dostignutih plaća pa su njihovi građani zarađivali manje nego 2012. godine, a Hrvatska se nalazila među njima. Prema posljednjim podacima, prosječna je plaća u Hrvatskoj 5506 kuna i realno vrijedi oko dva posto manje nego što su vrijedile plaće isplaćene u isto vrijeme 2012. Jedino su Slovenci i Ciprani s padom od 5 do 6 posto bili bitno lošiji od Hrvata, dok Španjolska bilježi pad malo manji od jedan posto, dakako, svi s puno većih razina nego što ih imaju radnici u Hrvatskoj.
Isplati se računalni biznis
Posljednjih pet godina depresije prosječna primanja zaposlenih kretala su se između 7800 i 7900 bruto, dok su u međuvremenu rasli i porezi i cijene životnih proizvoda pa je standard građana u pet godina depresije pao približno za petinu. Ruže više ne cvjetaju gotovo nikome pa domaći statistički zavod navodi da su tijekom 2013. godine prostor za nešto veći rast plaća u odnosu na stagnaciju ili smanjenje prisutno kod većine imali samo zaposleni u proizvodnji računalne opreme, uklanjanju otpadnih voda, pravne i računovodstvene djelatnosti te ugostiteljstvo, u kojem su plaće realno porasle oko pet posto. Njima je smanjenje PDV-a otvorilo prostor za povišicu, dok su drugi i dalje štedjeli smanjujući broj zaposlenih.
U godini dana tvrtke su smanjile broj zaposlenih za deset tisuća, a obrtnici za daljnjih pet tisuća. Najveći pad primanja, čak 15 posto, imali su zaposleni u nekretninskom biznisu, što je očito posljedica pada prometa na tržištu nekretnina i općenito krize stanogradnje. Među gubitnike svrstala se i javna uprava gdje je realna vrijednost primanja smanjena oko pet posto, a u minusu su i obrazovanje te zdravstveni sustav oko 3 posto, što je posljedica smanjenja osnovice, ali i jače kontrole platnog režima preko centralnog obračuna plaća.
Tržište rada, pa onda i primanja zaposlenih, ni ove se godine neće prometnuti među dobitnike jer sve relevantne institucije, uključujući i Vladu, očekuju povećanje nezaposlenosti te pad osobne potrošnje, koji će nastati zbog daljnjih ušteda za zaposlene.
Znanost između 7 i 8 tisuća
Zračni je prijevoz najbolje plaćena djelatnost s prosječnom neto plaćom od 10 tisuća kuna, slijede ih financijski, IT, farmaceutski i naftni sektor te telekomunikacije s primanjima većim od 8000, između 7000 i 8000 kuna prosječne plaće zarađuju u duhanskoj industriji, opskrbi električnom energijom, skladištenju i znanstvenim institucijama. Na dnu su, s plaćama od 3000 kuna, zaštitari te zaposleni u proizvodnji odjeće i obuće.
Prosjek je, dakako, uvijek varljiva kategorija jer Hrvatska ima približno 10 posto zaposlenih – oko 100 tisuća u pravnim osobama čije su neto plaće veće od 8000 kuna, ali isto toliko ima zaposlenih koji zarađuju manje od minimalca. Zasad nisu najavljene porezne promjene koje bi mogle utjecati na primanja zaposlenih, ali nije isključeno da će i do toga doći ako Vlada ne uspije prilagoditi proračunsku potrošnju preporukama koje je dobila od Europske unije.
Govoriti o prosječnoj plaći po djelatnostima ili firmama je besmisleno bez navoda o prosječnoj stručnoj spremi, broju sati rada i sl. Nije isto Tržni centar sa 80% djelatnika sa nižom stručnom spremom, ili zdravstvo sa 5% niže stručne spreme.