'Izglednija je stagnacija nego nagli pad ekonomskih aktivnosti koje smo vidjeli 2009. i 2020.'

HNB očekuje pad ekonomije i prognozira da bi Hrvatska krajem godine mogla ući u recesiju. Je li to izgledno?

Izglednija je stagnacija nego nagli pad ekonomskih aktivnosti koje smo vidjeli 2009. i 2020. Naime, učinci snažnog oporavka nakon krize 2020., koje smo vidjeli u 2021., i rast domaće potrošnje, koja se nastavila 2022. i dijelom 2023., iscrpljeni su. S druge strane, postoji još uvijek vrlo velika opasnost nastavka rasta cijena po vrlo visokim stopama koje su među najvišima u Europskoj monetarnoj uniji, što će dodatno utjecati na raspoloženje kućanstava i domaćih potrošača pa će vjerojatno taj potrošački entuzijazam splasnuti. I to će onda utjecati na ukupne ekonomske aktivnosti.

Raste inflacija, divljaju cijene... Drži li Vlada ekonomske konce u rukama ili...? 

Inflacija je isključivo monetarni fenomen i zaustavljanje inflacije zadaća je središnjih banaka. HNB je nakon ulaska u euro-područje prenio odgovornost za obuzdavanje inflacije na Europsku središnju banku koja poduzima određene mjere kako bi usporila rast cijena. Vlade ne mogu ili nemaju instrumente za obuzdavanje inflacije. No ono što vlade mogu napraviti jest da u jednom trenutku snize porezno opterećenje koje bi utjecalo na usporavanje rasta cijena. Hrvatska vlada je djelomično pokušala zaustaviti inflaciju poreznim rasterećenjem, no istodobno je Vlada veliki dobitnik rasta cijena jer na višoj razini cijena porezni su prihodi viši. I umjesto da prihvati preporuke Europske komisije i Europske središnje banke da taj višak proračunskih prihoda usmjeri na sniženje javnog duga i porezno rasterećenje, Vlada je intervenirala u cijene na tržištu. A takve horizontalne mjere nisu pomogle onima kojima su najviše trebale. Štoviše, utjecale su na rast cijena.

VIDEO: Novotny: 'Glavna prepreka ekonomskom rastu idućih godina bit će manjak radne snage'

POVEZANI ČLANCI:

Što nas onda čeka u 2024.? Stagnacija, oporavak ili srljanje u još veću propast?

Ne bih koristio pojmove "srljanje u propast". Katastrofični scenariji nisu izgledni. Ono što se u najcrnjem scenariju može dogoditi jest da ekonomija naglo padne, ali se i brzo oporavi, kao 2021. To je najcrnji scenarij, koji nije ujedno i najlošiji. Štoviše, mislim da bi on najviše koristio zaustavljanju inflacije. Drugi scenarij bio bi stagnacija. To je lošiji scenarij jer se tako ne smanjuje jaz u razvijenosti između Hrvatske i razvijenih zemalja EU, odnosno zemalja europodručja kao najrazvijenije regije na svijetu. U idućim godinama Hrvatska bi morala ostvarivati više stope rasta kako bi se taj jaz smanjio. Ali to nije izgledno.

VIDEO Usporedio cijene u Barceloni i na Balkanu: 'Mi smo vam glup narod'