Najdeblja smo nacija u EU, a više od 90% smrti dolazi od bolesti kojima je u podlozi debljina

Najdeblji smo u Europskoj uniji. Dvije trećine odraslih u Hrvatskoj (65%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu i to je 9% više nego četiri godine ranije. Europski prosjek je 53%., a EU bilježi tek 2% porasta debljine i prekomjerne tjelesne pa je Hrvatska na ovoj neslavnoj ljestvici značajno ispred prosjeka EU.

- Više od 90% smrti i obolijevanja dolazi od vodećih pet kroničnih bolesti kojima je u podlozi debljina. Kad bismo zaustavili taj problem, do 2050. godine spriječili bi razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti, samo smanjenjem tjelesne mase. Debljina je prvo stanje koje govori da će doći do skraćenja života za tri i pol godine – iznijela je dr. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, predstavljajući rezultate istraživanja "Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019. Životne navike", trećeg kruga Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS). Debljinu ima 85% ljudi sa dijabetesom tipa 2, a dvije trećine osoba koje su imale moždani udar imalo je previše kilograma.

- Važno je da dionici iz brojnih sektora, ne samo zdravstvenog, djeluju zajedno u rješavanu ovog problema. Jedino tako možemo smanjiti razine prekomjerne tjelesne mase i debljine te umanjiti opterećenje nezaraznim bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i raka, koje dovode do oko 90% svih smrti u Hrvatskoj – rekla je dr. Musić Milanović.

U većem su riziku od debljine muškarci, starije osobe i nižeobrazovani te stanovnici manjih mjesta. Kad je riječ o pravilnoj prehrani, jedna 10% Hrvata uspijeva dnevno pojesti pet porcija voća i povrća, u količini koliko im stane u vlastitu šaku. EU ima malo bolji prosjek, 12%. Najmanje to prakticira populacija između 35 i 44 godine, bez obzira na razinu obrazovanja.

Zaslađene napitke, inače tijelu potpuno nepotrebne, svaki dan popije 11% Hrvata i 9% ostalih građana EU. Češće muškarci, a najviše oni u dobi između 15 i 24 godine, kao i niže i srednjeobrazovani. Što se pak tiče tjelesne aktivnosti, dr. Sanja Musić Milanović ističe kako nam je važno u prosjeku 60 minuta dnevne aktivnosti, bilo to hodanje, šetnja s kućnim ljubimcem itd.. Samo četvrtina mladih u dobi između 15 i 17 godina to doseže, a pritom su to većinom dečki (25%) dok djevojke dosežu jedva 2% te aktivnosti.

- Debljina nije stvar izbora nego samo normalan odgovor na obesiono okruženje, znači sjedilački način života itd. Živimo u okruženju koje nas tjera da više unosimo nego što trošimo, ili da manje trošimo nego što unosimo, svejedeno. Ono što pokušavamo je raditi na promjeni društvenog okruženja – kaže dr. Musić Milanović. Iznijela je pritom poražavajući podatak da djeca na ulasku u osnovnu školu imaju dostatnu razinu tjelesne aktivnosti u 87% slučajeva, dok na kraju osmogodišnjeg školovanja to pada na samo 17%, a dvije godine kasnije i na 13%. Cjelovitu publikaciju možete preuzeti na poveznici.

VIDEO: Policija pregledava zgradu Županijskog suda u Osijeku nakon dojave o bombi