Najezda agresivnih kukaca: Ubod je vrlo bolan, evo kako ga izbjeći

Neki imaju problema s njihovim gnijezdima na tavanima, u roletama, ispod žljebova, u poštanskim sandučićima, zapuštenim prostorima, no najviše ih je ipak na njihovu prirodnom staništu – u šumi. Tako je i u zagrebačkim park-šumama Tuškancu, Kraljevcu, Jelenovcu i Grmoščici, upozoravaju Hrvatske šume, povećana aktivnost osa i pčela, a posebice je tako bilo u lipnju, srpnju i kolovozu. Ističu da se treba paziti i stršljena, da ne bi došlo do uboda kao što se to dogodilo planinaru kojeg je Hrvatska gorska služba spašavanja nedavno spasila s obronka Medvednice jer je, nemoćan od otrova, ostao nepomičan, bespomoćan i sam usred šume.

Zimi matica hibernira u zemlji

Srećom, sve je na kraju dobro završilo zahvaljujući odgovornosti stradalog, a da se to ne dogodi još nekome i da se ubodi tih sezonskih kukaca izbjegnu, Hrvatske šume imaju nekoliko uputa kojih bi se valjalo pridržavati.

– Uz pomoć Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izdvojili smo neke savjete. Ne smije se, dakle, nositi šarena i crna odjeća. Nosite bijele, svijetlosmeđe ili bež boje koje odbijaju kukce. Nikako ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa, a posebno treba biti oprezan tijekom pripreme i konzumiranja hrane u prirodi, odnosno na otvorenom. Hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri konzumaciji voća i voćnih sokova te pića iz limenki.

Šumska osa je kukac koji živi u cijeloj Europi, nije česta i nije agresivna. Gradi zaštićeno leglo u krošnjama drveća i grmlju, a može se naći i u kućištima roleta. Za razliku od nje, osa zemljarica je vrlo agresivna. Žalac joj je građen kao i pčelama te nakon uboda ostaje zaboden u koži, a ubod je vrlo bolan. Osim na njih, važno je pripaziti i na pčele čije se dinamičnije ponašanje tek očekuje.

– Imali smo tridesetak slučajeva, odnosno intervencija, protekli mjesec, ali nije to nimalo neuobičajeno. Tek se pripremamo i očekujemo pravi posao u rujnu, ali i listopadu. Pčele su, naime, u pravilu najaktivnije tijekom svibnja, a ose i stršljeni tijekom kolovoza. To je prirodni proces – kaže Dražen Jerman, predsjednik Hrvatske udruge pčelara “Pčelinjak”. Zimi je matica u zemlji i hibernira. Na proljeće se budi i osniva svoj roj koji oprašuje biljke, gradi košnice, pravi med… – Ako se nađete oči u oči, odnosno imate nekih problema s pčelama, osama, stršljenima, možete se javiti našoj udruzi koja daje savjete, ali ne uklanja košnice i slične stvari – objašnjava Jerman. Jedna od preporuka koju najčešće daju stanovnicima metropole je postavljanje klopki za stršljene te dezinsekcija i deratizacija, pa stručnjaci s adekvatnom opremom i na siguran način uklone gnijezda.

Predavanja i edukacije

– U studenome ćemo ponovno, kao i lani, organizirati predavanja i edukacije, najvjerojatnije po mjesnim odborima. Svatko će imati priliku naučiti od stručnjaka kako se, uz ostalo, odnositi prema kukcima, treba li ih dirati ili ne, koga nazvati za pomoć… – kaže Jerman. Dođe li do uboda pčele, stršljena ili ose, postoji i nekoliko korisnih savjeta kako da si čovjek sam pomogne. Iako je od 70 do 80  posto, kako stoji u priručniku udruge i Grada “Pčele, stršljeni i ose”, Zagrepčana alergično na ubod insekata, samo se kod 10 posto razvije alergija, a ostali imaju reakcije na ubod. U slučaju uboda, treba ukloniti žalac, popiti šumeći kalcij, staviti hladni oblog i namazati Synopen kremom. Ako se, pak, dogode velike promjene na koži po cijelom tijelu, dolazi do oticanja ždrijela i grkljana, uznemirenosti, straha, bolova u trbuhu, oticanja usnica i očnih kapaka, tresavice, treba zvati hitnu pomoć ili otići k liječniku.