Konferenciju je svojim govorom otvorio Krešimir Macan, jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću, a pričao je o aktualnom kriznom komuniciranju. Podijelio je “deset smrtnih grijeha kriznog komuniciranja” u kojima je istaknuo kako se baš uvijek mora stajati iza istine, nikada lagati, uvijek biti dostupan i pripremljen za krizu u kojoj se nalazi, i na kraju naučiti nešto iz nje. Obzirom na sve veću prisutnost umjetne inteligencije, zaključuje da nam ona može pomoći i ubrzati neke procese, ali da nikada neće moći u potpunosti zamijeniti čovjeka i njegovu svijest, snalažljivost i brzinu prilagodbe okolnostima.
Prehrambeni biotehnolog i mladi poduzetnik Karlo Vulin, ispričao je zanimljivu priču o kruhu, prehrambenoj namirnici koja je najduže prisutna kroz čovječanstvo. Zaključio je kako se kruh zbog načina života mijenjao, najviše u pogledu brže i lakše pripreme pa je to dovelo do nekih nutritivno lošijih rješenja. Sve češće ljudi imaju problema s probavom, intolerancijom i zdravljem općenito, a Karlo već desetak godina proučava domaći kvasac za koji smatra da je zdravija inačica pekarskog kvasca i upravo u njemu vidi budućnost.
Umjetna inteligencija je goruća tema u svijetu, a Anna Danes, etičarka za umjetnu inteligenciju, približila je sudionicima AI na jedan posve novi način, kroz prizmu etičnosti. Prikazala je virtualne “meme” slike koje izgledaju toliko realno, ali nisu, već ih je generirala umjetna inteligencija. Upravo kroz takve primjere, približila je publici moguće prijetnje koje donosi AI i navela načine kojima im se može oduprijeti, a to uključuje informiranost, biti u toku s tehnologijom, biti oprezan s dijeljenjem osobnih podataka, uvijek se raspitivati i na kraju komunicirati sa svim svojim bližnjim ljudima i generacijama o tome što je lažno, a što stvarno.
Marina Martinić Kavur je molekularna biologinja koja se već dugi niz godina bavi biološkom dobi, a u svom govoru potakla je ljude na razmišljanje o zdravom starenju. Pričala je o jednom konkretnom djelu organizma, maloj čestici koja se zove glikan. Upravo je on u glavnoj ulozi biološke dobi i njime ljudi potencijalno mogu predvidjeti svoje zdravlje te na vrijeme reagirati kako bi spriječili razvoj simptoma, nastanak bolesti i općenitih negativnih posljedica za zdravlje.
O arhitekturi i budućnosti, odnosno o ideji na koji način bi trebali dizajn i građevina odgovoriti na trenutne aktualne izazove, a to su klimatske promjene, napučenost velikog broja stanovništva, potrebe za održivim načinom života i slično, pričao je Arlen Stawasz, koji je proveo opsežna istraživanja na tu temu u brojnim zemljama - od Bangladeša do Nizozemske. On je globalni aktivist za klimatske akcije, usmjeren na arhitekturu, interijere i tehnike urbanog dizajna.
Otpornost, prilagodba, klimatske promjene, strategija socijalne jednakosti, samo su neki od ključnih pojmova kojih se dotakao.
Jedinstveni pogled i perspektivu na budućnost rada donio je Zvonimir Galić, doktor znanosti i redoviti profesor s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta. Objasnio je zašto je važan rad, kakva je njegova sadašnjost i što očekivati u budućnosti. Proveo je niz istraživanja na temu rada i zaključuje: “Za sretan i produktivan život, poslovi trebaju imati superb karakteristike koje uključuju ekonomsku i psihološku sigurnost na radnom mjestu, osjećaj kontinuiranog rasta i razvoja, pruža osjećaj da ono što radimo ima smisao i svrhu, pruža osjećaj osobne odgovornosti za tijek i ishode posla, pruža ispunjavajuće odnose unutar tima i organizacije te pruža ravnotežu rada i ostalih životnih uloga.”
Kako sportski mindset, koji znači predanost i upornost, može doprinijeti i pomoći u svakodnevici na privatnom i poslovnom planu, objasnila je Ana Čerenšek, mentalna trenerica i psihologinja koja već dugi niz godina radi sa sportašima. Pričala je o tome na koji način izgraditi mentalnu otpornost, kako jačati volju i motivaciju, na koji način se držati svojih odluka i na kraju, kako gledati pozitivno na pobjede i poraze koje prolazimo kroz život.
Osim što su sudionici zagrijali um, zagrijali su i tijelo zahvaljujući interaktivnom predavanju Maria Valentića, poznatog glumca, sportaša i voditelja. Referirao se na sjedilački način života i probleme koje on donosi, a najčešće su vezani uz bolove po tijelu, posebice u kralježnici, vratu i ramenima. Pokazao je vježbe koje bi svi trebali uvesti u svoju svakodnevnu rutinu i aktivirao sudionike da ih na licu mjesta isprobaju. Zaključio je svoj govor, inspirativnom rečenicom: “Vježbajte redovito, biti će dana kada vam se nešto neće dati, ali se sjetite mog mota - kad vam ponestane vjetra, veslajte.”
Magistar kriminalistike i doktor kaznenopravnih znanosti, Josip Pavliček, pričao je o lažima. Upravo su detekcija laganja i metoda specijalnog intervjua njegova specijalnost i područja posebnog interesa. Publiku je uveo u indikatore laganja i što treba činiti kako bi lakše prepoznali lažljivce, a to uključuje pažljivo slušanje, promatranje, analiziranje, uspoređivanje, propitkivanje i provjeravanje izrečenih informacija.
O važnosti prodajne komunikacije, pričala je Ana Brajković, vodeća regionalna poslovna trenerica i stručnjakinja u prodaji. Problematizirala je uspješnost online prodaje i objasnila da je čovjek biće s pet osjetila, a u online prodaji fokusira se samo na jedno - vid. Izostaje ključan dio, a to su emocije. Sugerirala je na koji se način treba postaviti prema prodaji, a da ona ne bude samo obična transakcija, već da se uključi i razina emocije.
Fizičar Davor Horvatić, posjetiteljima je otkrio drugu stranu fizike koja je sveprisutna u društvenim i socijalnim procesima. Dokazao je da ona nije samo za znanstvenike te da se načela fizike koriste u brojnim društvenim zbivanjima, a na ljudima je da znanja fizike primijene u svakodnevici.
Zadnji govor održao je Davor Rostuhar, fotograf, putnik i putopisac koji se već dugo vremena bavi proučavanjem lovaca sakupljača kod kojih je bio na ekspediciji i snimio njihov život s VR tehnologijom. Na TEDxZagreb konferenciji je ispričao svoju priču o lovcima sakupljačima. Kroz svoja istraživanja, pokazao je što se može naučiti od plemenskih zajednica i implementirati u današnji život. Najveći fokus bio je na kvalitetnoj prehrani, dobar odnos s okolišem i život u zajednici. Smatra kako su ljudi društvena bića koja su većinu vremena provela u malim društvenim zajednicama, odgajajući se međusobno, a kako se počelo živjeti u sve većim društvima, ta se zajednica polako počela raspadati.
Program ovogodišnje konferencije nadopunio je i ugodan glazbeni nastup mlade hrvatske glazbenice Lare Demarin. Brojnost sudionika i oduševljenje publike TEDx govorima u Zagrebu, ukazuje kako je hrvatska metropola uistinu važan dio ove velike globalne zajednice posvećene glavnom geslu TEDx-a: prenositi ideje vrijedne širenja. U nadolazećim danima stiže i album sa slikama s konferencije, a moći ćete ih pronaći na društvenim mrežama događaja.