Registar branitelja digao je ovih dana cijelu Hrvatsku na noge. Među najistaknutijim zagorskim političarima nema "lažnjaka", ali ih većinom ni nema u registru hrvatskih branitelja. Župan Siniša Hajdaš Dončić bio je premlad da bi sudjelovao u Domovinskom ratu, imao je tek 16 godina. U registru nema ni predsjednika zagorskog HDZ-a Milivoja Škvorca. Rekao je kako je bio aktivan pri mobilizaciji, no da nije upisao svoj braniteljski staž. Ni Ivan Hanžek nije u registru. Kaže da je u ratne godine uspio upisati tek tri i pol godine radnog staža kako ga unuci ne bi pitali gdje je bio za vrijeme rata. Predsjednik ZDS-a Stanko Belina je liječnik, no ni on nije sudjelovao u Domovinskom ratu. – Dao sam svoj doprinos domovini na drugi način. Niti ne očekujem da budem u registru – rekao je Belina. Predsjednik zagorskog HNS-a Anđelko Topolovec kazao je kako ga nema u registru branitelja jer je 1973. godište i bio je premlad za rat, a od predsjednika zagorskih stranaka na ratištu je nekoliko mjeseci proveo predsjednik HSLS-a Božidar Gorup.
Neki su ipak upisani
No, u registru smo našli i nekolicinu Zagoraca koji su danas na čelnim političkim funkcijama u svojim sredinama. Načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić u Domovinskom ratu bio je od konca 1991. godine, a od 1995. godine u Oluji, pa sve do 2001. godine bio je i zapovjednik 103. zagorske brigade. – Nitko se s braniteljima ne smije poigravati na ovakav način, trebalo je ipak poštivati zakon – kaže Miholić. Načelnik Konjščine Mirko Krznar od 1990. godine pa sve do danas je u osiguranju - od predsjednika Tuđmana do osiguranja Vlade i Sabora. – Nije dobro da se objavljuje registar branitelja. Svi ovi podaci sada će se moći iskoristiti protiv branitelja. Zar je to bila svrha? – pita Mirko Krznar.
Previše boraca NOR-a
Načelnik Budinščine Radovan Hercigonja 1991. godine sa 18 je godina krenuo u rat; prvo je sa 103. zagorskom bio na karlovačkom bojištu, 1992. krenuo je na dosluženje vojnog roka, a od 1993. do 1996. bio je u specijalnoj jedinici zagorske policije, u Barunima. – Ja nemam što tajiti, za objavu registra sam, ali ako netko to ne želi, treba i to poštivati. Neka se objave i imena boraca NOR-a kojih, iako je prošlo 65 godina od rata, ima puno previše – rekao je Hercigonja. Gradonačelnik Klanjca Željko Kolar na karlovačkom je bojištu bio dva mjeseca. – Jesam za javnu objavu, ali ne na ovakav način – rekao je Kolar. Načelnik Jesenja Ivan Maligec na ratištu sa 103. brigadom ima 14 mjeseci ratnog staža. – Možda nije najbolji način, ali nemam ništa protiv da se registar objavi javno – rekao je Maligec. Po mjesec dana na karlovačkom bojištu proveli su i gradonačelnik Oroslavja Ivan Tuđa i načelnik Velikog Trgovišća Zdravko Vutmej. – Pronašao sam se u registru, sve je točno zapisano i nemam ništa protiv objave – rekao je Tuđa.
Ovo je tragedija za našu djecu i unuke.Sada če svaki lokalni četnik,a znamo da su opet na svim funkcijama u RH klikom miša provjeriti tko im je bio otac,te ih proganjati,kao što smo i mi bili proganjani od raznih ozni,udbi,supa,a od 2000-e i mupa. Treba objaviti ime prezime i adresu onoga koji je objavio registar.