Najomraženijem američkom bankaru majka je Hrvatica

Moralno propali sociopat, smeće od čovjeka, ljudski otpad, sve što je pogrešno s kapitalizmom...

Ovo su samo neki od epiteta kojima posljednjih nekoliko dana američka, kanadska, ali i svjetska javnosti naziva Martina Shkrelija, američkog tridesetdvogodišnjeg investicijskog bankara hrvatsko-albanskih korijena.

Sa 13,5 na 750 dolara

A razloga za ove pogrdne riječi ima napretek. Shkreli je kao direktor i vlasnik farmaceutske tvrtke Turing prije nekoliko dana za 55 milijuna dolara kupio proizvođačka prava za stari lijek Daraprim koji uzimaju milijuni pacijenata diljem svijeta. Nakon toga mu je podigao cijenu, i to sa 13,5 na 750 dolara po jednoj tableti.

Daraprim, koji se koristi kao protumalarijski lijek, lijek protiv infekcija kao i lijek za liječenje oboljelih od HIV-a, Svjetska zdravstvena organizacija prije nekog vremena uvrstila je na popis osnovnih lijekova, što znači da je on na listi temeljnih lijekova koji su neophodni za osnovnu zdravstvenu zaštitu.

Shkreli je rođen u New Yorku 1983. godine kao sin Albanca i Hrvatice koji su se u SAD doselili iz svojih matičnih zemalja. Pohađao je školu u radničkom dijelu Brooklyna, u matematici je bio toliko dobar da je završavao po dva razreda u jednoj godini. Na temelju takvih rezultata vrlo je lako upisao Baruch College gdje je diplomirao stekavši diplomu iz poslovne administracije.

Još za studija, kao sedamnaestogodišnjak, zaposlio se kao pripravnik u investicijskoj kući Cramer, Bekowitz&Co., da bi nakon četiri godine prešao u UBS banku i Intrepid Capital Management.

Ubrzo nakon toga Shkreli osniva svoj prvi investicijski fond Elea Capital Management. Ova kompanija nije dugo trajala, propala je u manje od godinu dana stvarajući gubitak od 2,3 milijuna dolara koji je nastao zbog povezanosti i poslova s Lehman Brothersom.

Shkrelija ovo nije obeshrabrilo pa je ubrzo sa svojim novim partnerom Marekom Biestekom osnovao novi investicijski fond – MSMB. Tvrtka je to koja će postati temelj za osnivanje farmaceutske kompanije Turing koja je sada zavila u crno milijune bolesnika diljem svijeta.

Doduše, Turing nije prva farmaceutska tvrtka koju je Shkreli osnovao. Prvo je 2011. godine pokrenuo biotehnološku tvrku Rethropin koja je bila usmjerena na lijekove za liječenje rijetkih bolesti. Nakon samo tri godine izbačen je iz tvrtke pod optužbom da je zloupotrebljavao tvrtkin novac, a uprava kompanije s kojom više nije imao veze uskoro ga je tužila za 65 milijuna dolara.

Shkreli je posegnuo za novcem iz svog investicijskog fonda MSMB i otplatio dugove kako bi zataškao cijelu stvar. Investicijski fond zajedno sa Shkrelijevim partnerom Biestekom je bankrotirao.

– Ovo su sve optužbe bez osnove, žele oblatiti moje ime – tvrdio je prije dvije godine Shkreli novinarima kada su ga upitali zbog čega je upropastio svog partnera i zašto je uopće išao u pronevjere.

No početkom ove godine Shkreli je osnovao Turing, farmaceutsku kompaniju kojoj je za 55 milijuna dolara osigurao vlasništvo nad proizvođačkim pravima za Daraprim.

Kada se licencija za proizvodnju našla u njegovu vlasništvu, doslovno preko noći, jednim potezom pera povisio je cijenu lijeka za 5000 posto. Jedna tableta, koja je prije toga koštala 13,5 dolara i o kojoj ovise životi milijuna ljudi, poskupjela je na nevjerojatnih 750 dolara.

Kako za Daraprim nema alternative, odnosno zamjenskog lijeka, milijuni ljudi koji si ne mogu priuštiti ovaj lijek osuđeni su na smrt. Ovaj svoj potez Shkreli je pokušao opravdati ekonomskom računicom.

– Turing je kompanija koja mora donijeti neku dobit. Dosadašnja cijena Daraprima nije bila dovoljna da pokrije sve troškove, pogotovo jer planiramo ostatak novca ulagati u razvoj novih lijekova – objavio je na internetskim stranicama tvrtke. Kada su odmah potom farmaceuti izračunali da je prvotna cijena od 13,5 dolara sasvim dovoljna da podmiri sve troškove proizvodnje i distribucije, ali i da osigura tvrtki vrlo pristojnu dobit od koje je moguć ne samo razvoj novih lijekova nego i čista zarada, Shkreli je promijenio pristup prema javnosti.

Izvjesno je da blefira

– Svima onima koji me sada prozivaju i optužuju odgovorit ću gestom. Pokazat ću im jedan prst, a to neće biti ni kažiprst ni mali prst! – prosipao je žuč ne odgovarajući više na upite medija. No u samo nekoliko dana Shkreli je morao barem djelomično popustiti. Naime, kako se veliki broj pacijenata koji primaju Daraprim nalazi na području Azije, nekoliko je kineskih i indijskih farmaceutskih tvrtki najavilo kako će, bez dozvole i suglasnosti američkog vlasnika, na svoju ruku početi proizvoditi generički lijek koji će po svom sastavu biti istovjetan Daraprimu. Znajući da Indijci i Kinezi to mogu učiniti i da nema baš prevelikih mogućnosti da ih u tomu zaustavi, Shkreli je najavio korekciju cijena Daraprima. Koliku korekciju cijena i kada, to nije objavio. Zna se samo da Daraprim neće, kao do sada, koštati 13,5 dolara po tableti niti će cijena pasti u sljedećih nekoliko mjeseci. Vrlo je izvjesno da ovaj beskrupulozni bankar u ulozi direktora farmaceutske tvrtke blefira, odnosno kupuje vrijeme kako bi barem malo odgodio pokretanje proizvodnje generičkog lijeka i Indiji i Kini.

To što će, zato što ne mogu kupiti lijek, nekoliko stotina tisuća ljudi u međuvremenu umrijeti ili oboljeti od malarije njemu ne predstavlja puno. Ovakav pristup zgrozio je čak i poslovično neosjetljive Amerikance koji su Shkrelija proglasili najomraženijim čovjekom u SAD-u.

Njega to baš previše ne dira. Dok god njegov Daraprim drži cijenu od 750 dolara za jednu tabletu i dok god je to jedini lijek te vrste na tržištu, imat će dovoljno novca da si kupi sigurnost i udobnost života kakav želi. To što ga doslovno nitko ne voli i što se svi njegovi bivši partneri danas srame što su uopće bili s njim u doticaju najmanja mu je briga u životu.

>> Cjepivo protiv HIV-a uspješno testirano na majmunima