Mijenjajte ovršni zakon, zaustavite odljev kadrova, čuvajte tvrtke, radite bolje i brže, samo su neke od poruka koje je posljednjih mjeseci predsjednica države uputila Banskim dvorima. Od studenoga i godišnjeg skupa ekonomista u Opatiji kad je prvi put “drvljem i kamenjem osula” po premijeru te snažno iskočila iz dotadašnjeg protokolarnog okvira namijenjenog Vladi iz istog političkog bloka, Kolinda Grabar-Kitarović na neki se način promeće u predvodnika dezorijentirane opozicije. Novi je to oblik političke realnosti, koji će postajati sve zanimljiviji kako se bude bližila izborna godina.
- Za početak treba naglasiti da je dobro što se o ozbiljnim politikama vodi ozbiljna i otvorena javna rasprava, ističe Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti, te ne vidi problem što glavni akteri, personalizirani kroz dva stupa vlasti, nemaju jednaku moć.
- Generalno nam u društvu nedostaje rasprava! Jedino se kroz rasprave o javnim politikama mogu otvoriti zatvoreni putovi. Nacija je u jednoj vrsti iščekivanja da se nešto dobro i pozitivno desi, a to dobro nikako da dođe. Potreban nam je neki optimizam - ističe Petak.
Politički prostor trećih opcija
Dosezi predsjedničinih kritika zasad se prelijevaju na rast njezine popularnosti, no ona isto tako spretno ulazi u politički prostor trećih opcija, a klatno se trenutačno okreće u korist Živog zida, kao svojevrsnog glasnogovornika siromašnih i blokiranih.
- Predsjednica ukazuje na ograničenost mjera ekonomske politike koje postoje u mjerama Plenkovićeve Vlade. Ne vjerujem da će temeljem tih kritika doći do značajnijih promjena u politikama, ali dobro je što predsjednica otvara rasprave. Ukazala je na demografsku politiku, koja više ovisi o ekonomskim kretanjima nego o demografskim mjerama, kaže Petak koji hvali predsjednicu što je za savjetnika uzela ozbiljnog znanstvenika, profesora Akrapa.
- Bude li predsjednica htjela ozbiljnije sukreirati i utjecati na Vladu, mora imati još dva ‘Akrapa’, jednog za socijalnu i jednog za čisto ekonomsku politiku koji će joj pripremiti jače podloge. Dovodi li predsjednica u pitanje rezultate ekonomske politike, tada mora oko sebe okupiti ljude koji će joj pripremiti dobru podlogu za kritiku - kaže Petak.
Posljednjih mjeseci predsjednica je ubojitija kad se makne iz Zagreba. U Sisku se založila za čuvanje Rafinerije, Slavoniju je izabrala da bi upozorila kako je demografska kriza djelomice eskalirala i zbog naše nedovoljne pripremljenosti za ulazak u Europsku uniju, kao i iz “nekritičke politike štednje tijekom gospodarske krize”.
Ambicija veća od moći
Tada su, kaže, u manjim sredinama ukidani sudovi, pošte, ispostave državnih institucija i željezničke linije, istaknula je predsjednica. Premijer je predsjedničine žalce pokušao relativizirati pozivanjem na sve bolje makroekonomske pokazatelje, rast ekonomije, pad nezaposlenosti, smanjenje javnog duga pa i povećanje kreditnog rejtinga, no ona se nije dala zbuniti.
- Ako država ostvaruje sve bolje financijske rezultate, onda se to mora vidjeti i na računima naših građana. Nažalost, brojka blokiranih građana i dalje prelazi tristo tisuća. Nacionalna je tragedija da mnogi od njih napuštaju Hrvatsku kako bi u inozemstvu otvorili nove račune i nekako započeli nov život, nije mu iz Krapine ostala dužna predsjednica čiji je Ured ostavio otvorenom mogućnost da konačno sazove sjednicu Vlade, s kojom je svojedobno mahala pred očima Zoranu Milanoviću.
Trvenja na relaciji Banski dvori Pantovčak neko su vrijeme nestala s dolaskom Tihomira Oreškovića, no Plenković više ne uživa tu vrstu zaštite. Uz vanjsku politiku, za koju predsjednica ima i formalne ovlasti, Vlada i njezini ministri sve joj se češće pravdaju i za poteze na domaćem terenu. Demografski problemi i sustav ovrha dva su najkonzistentnija stupa na kojima predsjednica gradi svoju kritiku, a oba su posljedica dugogodišnjeg stanja u zemlji i rada svih dosadašnjih vlada. Ovaj tjedan očekuje se sastanak najužeg državnog vrha, na kojemu će, navodno, premijer odgovoriti dobrim brojkama. U maniri dobro odgojenog momka, Plenković i dalje s predsjednicom i dojučerašnjom stranačkom kolegicom razgovara u rukavicama. Objektivno, što bi i mogao reći na njezine primjedbe, kad Kolinda Grabar-Kitarović govori o očitim problemima. No, čini to iz lagodne pozicije dužnosnice čija je moć niža od ambicije.
Prijepori predsjednice i premijera
Pripremite novo rješenje - Ovršni zakon nepravedan
Postojeći ovršni zakon duboko je nepravedan i neodrživ zbog čega bi umjesto najavljenih izmjena bilo bolje pripremiti potpuno novo zakonsko rješenje. Uz jačanje prevencije treba intervenirati u ovlaštenje Fine, koja blokira sve račune čak i u slučaju kad na samo jednom računu ima dovoljno novca za podmiriti iznos tražbine.
Ne ukidajte urede - Nekritička štednja nije dobra
Demografska kriza djelomice je eskalirala i zbog naše nedovoljne pripremljenosti za ulazak u Europsku uniju, kao i iz nekritičke politike štednje tijekom gospodarske krize. Tada su se u manjim sredinama ukidali sudovi, pošte, ispostave državnih institucija i željezničke linije, kazala je predsjednica u Koprivnici sredinom prosinca.
Poruka iz Opatije - Čvrsto ostajemo na začelju
Dok drugi napreduju i prestižu nas mi čvrsto stojimo na začelju. Posljednji rezultati indeksa ljudskog kapitala pokazuju kako ne ostvarujemo znatni pomak te i dalje ostajemo relativno nekonkurentni upravo u onom području koje će biti ključno u razvoju globalnog gospodarstva, to jest u području ljudskih resursa.
Dajete pogrešne brojke - Ljudi bježe iz malih sredina
Brojke o padu nezaposlenosti su pogrešne brojke. One su rezultat odlaska ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili u neku drugu državu, izjavila je predsjednica u Lici.
Rafinerija nam treba - Katastrofa za Sisak
Nastavit ćemo dalje raditi kako bi se spasila Rafinerija. Mislim da bi bila katastrofa za Sisak da se zatvori, uz Željezaru koja je zatvorena, ljudi bi ostali bez radnih mjesta, a govorimo o stotinama obitelji, o tisućama ljudi, i jednostavno moramo uložiti napore da se stanje popravi, izgovorila je u Sisku.
Reforma obrazovanja - Smjer je dobar, ali ubrzajte
Vidim da nam obrazovna reforma ide u pravom smjeru, mada isto kažem da trebamo trčati, sprintati kako bismo uhvatili korak s modernim, razvijenim zemljama.
Hibridni rat ne postoji - Paranoja nije od pomoći
Želim jasno istaknuti da Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu. Ono što jest činjenica, to je da je Hrvatska, kao i druge države, izložena određenim utjecajima koji se mogu svesti pod ovu ili onu vrstu hibridnog djelovanja. Svakako nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja.
Poljski model - Župani bolji od ministara
Zdušno se zalažem za funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju. Mislim da je poljski model, u okviru kojega su nadležnosti s države prebačene na vojvodstva, dobar model jer su potom ostvarili uspjehe. Županima, gradonačelnicima i načelnicima, koji najbolje poznaju stvari na terenu, treba dati veću ulogu.
Ne trpajte sve u isti koš - Rusija je partner svima
Rusija je globalni energetski čimbenik, naše tvrtke s ruskima imaju dugogodišnju energetsku suradnju. Ključna odrednica odgovorne energetske politike je diversifikacija, i dobavljača i dobavnih pravaca. U razgovoru s predsjednikom Putinom vrlo sam jasno naglasila značaj projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku.
Odgovor premijera
Povećali smo zaposlenost
Danas u zemlji imamo 50.000 više zaposlenih nego prije dvije godine i 25.000 više nego lani. Dio ljudi otišao je iz Hrvatske s obzirom na mogućnosti i mobilnost koji postoje, no Vlada je poduzela brojne mjere, dvije milijarde kuna uloženo je u programe kao što su “Od mjere do karijere” ili niz lokalnih inicijativa, odgovorio je premijer.
Imamo rast, bolji rejting
Možemo se ponositi dobrim makroekonomskim pokazateljima – rast gospodarstva, smanjenje javnog duga, deficita i u konačnici ostvarenja suficita u proračunu opće države, kao i podizanja rejtinga. Potrošnja nam raste 39 mjeseci zaredom, u 2018. nastavili smo s daljnjim poreznim rasterećenjem!
Možda bi trebalo pozvati hrvatske humaniste u pomoć? Predsjednica i čitava politička bulumenta sa njima imaju vrlo dobre odnose, jer svi Zakoni idu njima u korist, a na štetu sirotinje.