U prašumi Prašnik, zelenoj oazi u srcu Slavonije, raste najveći i najstariji hrast lužnjak u Europi. Prema procjeni troje uglednih svjetskih znanstvenika iz Nizozemske, Finske i Engleske, koji su prije nekoliko godina posjetili ovo područje, taj gorostasni lužnjak niknuo je oko 1675. godine.
– Ponosni smo na svoj hrast. Takva stabla mogu živjeti do tisuću godina, ali samo ako rastu u parkovima i ako ih se njeguje. Ovo je, međutim, jedinstven slučaj da hrast u prirodnom okruženju doživi takvu starost – kaže Damir Jelić iz novogradiške podružnice Uprave šuma.
Pomoću preciznih laserskih instrumenata utvrđeno je kako obujam hrasta na visini od 1,30 metara iznosi 7,82 metra. Visok je 40 metara, a drvna mu masa premašuje 50 kubnih metara. Svjedok vremena iz novogradiške prašume niknuo je u doba turske vladavine, a preživio je i Austro-Ugarsku, obje Jugoslavije i dočekao samostalnu Hrvatsku. Kada bi kojim slučajem mogao govoriti, znatiželjnom bi slušatelju iz prve ruke prepričao slavonsku povijest. S obzirom na to da se i njegov životni vijek ipak neumitno bliži kraju, novogradiški su šumari odlučili sačuvati njegov genetski kod za generacije koje dolaze. Skupili su žirove koji su opali oko hrasta, uzgojili sadnice i predali ih Šumarskom institutu, gdje su vegetativnim razmnožavanjem proizvedene sadnice iste genetske strukture i koda.
– Želimo sačuvati kontinuitet i sigurno potomstvo najstarijeg hrasta kako bi djeca iz osnovnih i srednjih škola te studenti koji će ovdje dolaziti na terensku nastavu imali mogućnost upoznati se s njim. Ipak je riječ o ogromnom kulturnom, prirodnom i nacionalnom bogatstvu koje nema nitko drugi – ističe Jelić.
Prašnik ima golem turistički potencijal, pri čemu je velika prednost to što se nalazi na odličnom prometnom položaju, neposredno uz cestu koja spaja Okučane i Staru Gradišku. Od starog bi hrasta trebao nastati autohtoni suvenir, a aktualizirana je i ideja o pretvaranju cijelog tog područja u turističku atrakciju.