Željeznička nesreća kod Rajića, koja se dogodila u petak navečer, druga je najteža nesreća te vrste u samostalnoj Hrvatskoj, a treća od svih željezničkih nesreća koje su se dogodile na tlu Hrvatske.
Najteža od svih nesreća dogodila na zagrebačkom Glavnom kolodvoru 30. kolovoza 1974., kada je poginulo 167 putnika.
Ekspresni vlak na relaciji Atena - Dortmund ušao je na kolodvor brzinom od 104 kilometra na sat. Svih devet vagona iskliznulo je iz tračnica. Od popadalih električnih vodova čak 41 poginula osoba nije mogla biti identificirana, te su prokopane u zajedničku grobnicu na Mirogoju.
Najveća željeznička nesreća u samostalnoj Hrvatskoj dogodila se 24. srpnja 2009. godine u Rudinama kraj Kaštela, kad je nagibni vlak iz Zagreba za Split iskočio iz tračnica. U nesreći je poginulo šestero ljudi, a 55 ih je ozlijeđeno.
Uzrok nesreće je prskanje tračnica kemijskim sredstvom koje služi za sprječavanje požara.
U petak 9. rujna 2022. oko 21.35 sati kod mjesta Rajić u naletu putničkog vlaka na teretnu kompoziciju, koja je na pruzi stajala pokvarena, poginule su tri osobe, a 11 osoba ozlijeđeno.
U razdoblju od 2015. do 2019. godine 25 nesreća
Prema dostupnim podacima Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, u Hrvatskoj se u posljednjih osam godina dogodilo 25 željezničkih nesreća, od kojih tri sa smrtnim posljedicama.
Ozbiljna željeznička nesreća dogodila se 30. lipnja 2015. na željezničkom kolodvoru Split Predgrađe, kada je prilikom manevarskog rada grupe od osam vagona smrtno stradala jedna osoba.
Iste godine, 10. srpnja, kod Kanfanara je pod vlak podletjelo cestovno vozilo, čiji je vozač na mjestu nesreće smrtno stradao.
Na Zapadnom kolodvoru u Zagrebu 8. siječnja 2018. mlađa muška osoba popela se na vagon raspuštenog teretnog vlaka te smrtno stradala od posljedica strujnog udara.
Dvadeset i dvije druge željezničke nesreće dogodile su se u Hrvatskoj između 2015. i 2019. godine, ali bez posljedica po živote ljudi.
Kako se mogu nesreće u kojima se budale penju po vagonima i ubije ih struja imenovati željezničkim??? Jednako tako kako željeznica može biti kriva ako se vozač ne zaustavi na željezničkom prijelazu?