Škoti su jučer glasali na vjerojatno najvažnijim izborima za Škotski parlament u povijesti jer, ovisno o tome je li prognozirano pobjednička Škotska nacionalna stranka (SNP) ponovno osvojila natpolovičnu većinu, rezultat tih izbora može otvoriti vrata za novi referendum o neovisnosti. Nicola Sturgeon, premijerka Škotske i predsjednica SNP-a, najavljuje da će natpolovičnu većinu shvatiti kao mandat birača za raspisivanje novog referenduma, koji popularno zovu Indyref2.
Cilj je neovisnost do 2026.
Plan joj je da taj referendum održi do 2024. kako bi Škotska, u slučaju da referendum uspije, mogla izaći iz Ujedinjenog Kraljevstva te postati samostalna i suverena država 2026. godine. Taj njezin plan sasvim bi sigurno naišao na aktivan otpor u Londonu, gdje premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson inzistira na tome da je prvi referendum o škotskoj neovisnosti, koji je održan 2014. uz odobrenje središnje vlasti i na kojem je 55,3 posto građana Škotske glasalo protiv neovisnosti, dao konačni odgovor na to pitanje barem “za jednu generaciju”. Što po Johnsonu znači barem do 2050., do kada ne treba ponovno postavljati to pitanje.
Škotski nacionalisti, kojima bi osvajanje novog mandata bilo četvrto uzastopno osvajanje vlasti, smatraju da teza o tome da je prvi referendum zacementirao status Škotske “za jednu generaciju” više ne vrijedi nakon Brexita. Odnosno, nakon izlaska UK iz Europske unije, suprotno volji škotskih birača, koji su na tom referendumu o Brexitu glasali za ostanak u EU. SNP inzistira na tome da je Brexit na neki način poništio zaključeni odgovor na pitanje škotske neovisnosti te da to pitanje treba ponovno ići na referendum, Indyref2.
Posljednja predizborna anketa Ipsos Mori predviđala je SNP-u 68 od 129 mjesta u parlamentu, dakle natpolovičnu većinu, no petina ispitanika izjasnila se da bi mogla promijeniti stav do samog trenutka zaokruživanja na biračkom listiću. Prosjek svih posljednjih predizbornih anketa davao je SNP-u 64 mjesta, što bi bilo nedovoljno za većinu. Tako da su ankete, barem one predizborne (izlaznih anketa sinoć nije bilo zbog epidemioloških mjera vezanih za COVID-19), predviđale pobjedu SNP-a, ali i tijesnu, neisvjesnu borbu za SNP-ov cilj da samostalno ima većinu u parlamentu.
Škotski torijevci (Konzervativna stranka), prema anketama, trebali su ostati vodeća oporba, a iza njih su još i škotski laburisti, liberalni demokrati, zeleni te niz drugih manjih stranaka. – Današnji izbori najvažniji su u povijesti škotskog parlamenta – rekla je premijerka i šefica SNP-a Nicola Sturgeon.
– Zemlji je potrebno iskusno vodstvo koje može izvući Škotsku iz pandemije, a samo SNP nudi ozbiljan program za vladu koja će održati sigurnost i povesti Škotsku u oporavak. A kad COVID kriza završi, dat ćemo građanima Škotske priliku da odluče žele li da oporavak bude u rukama ljudi poput Borisa Johnsona i štedljivih torijevaca ili žele staviti škotsku budućnost u ruke Škotske s odlukom o neovisnosti – dodala je Sturgeon.
Jedna anketa, koju citira škotski list The Herald, otkriva da su Škoti najnegativniji u ocjeni kako su Ujedinjeno Kraljevstvo kao država, i Boris Johnson kao premijer, upravljali borbom protiv pandemije. Čak 72 posto Škota ne vjeruje Johnsonovim mjerama protiv bolesti COVID-19, dok je taj postotak u Walesu 60, u Sjevernoj Irskoj 51, a u Engleskoj 47. Ocjenjujući rad svoje političke liderice Nicole Sturgeon, 66 posto Škota kaže da vjeruje njezinu upravljanju pandemijom.
“Referendum ili oporavak”
Škotski konzervativci, kao glavna oporba, u kampanji su upozoravali da bi put prema novom referendumu “uništio” gospodarski oporavak zemlje. Birajte “između referenduma i oporavka”, poručili su. U ostatku UK jučer su se izbori održavali i za parlament u Walesu, londonsku gradsku skupštinu, 143 lokalna vijeća, a biralo se i 13 gradonačelnika, uključujući Londona.
Laburist Sadiq Khan trebao bi, prema prognozama iz anketa, ostati gradonačelnik Londona. U drugom krugu očekuje se da će pobijediti kandidata Konzervativne stranke Shauna Baileya s 59:41 posto. Jučerašnji veliki izborni dan u UK bio je i prvi izborni test za novog lidera Laburističke stranke Keira Starmera, koji je tu stranku preuzeo nakon neuspjela eksperimenta s radikalnim ljevičarom na čelu laburista Jeremyjem Corbynom.
Starmer se natjecao u Hartlepoolu, gdje je mjesto zastupnika nacionalnog parlamenta u Westminsteru ostalo prazno nakon jedne ostavke. Tu izbornu jedinicu laburisti drže od 1974., a Starmerov poraz bio bi snažan udarac za njega kao lidera oporbe u UK.
Kako Škotska, zar nije Scotland? Ako je Wales...